Ovaj mistični dvorac najbolje je čuvana tajna Slovenije: stoljećima je čuvao prolaz prema moru, a onda je zapaljen

Ovalne kule, crveni krov i sivkasta fasada, nepregledno zelenilo i pogled koji se pamti i umiruje. Slovenski dvorac Rihemberk možda nije najpoznatiji ni najposjećeniji u toj zemlji, u kojoj svako veće selo ima neku staru palaču ili utvrdu, ali je jedan od najzanimljivijih. Smješten je na vrhu brda s kojeg je stoljećima nadgledao okolicu i put prema moru, a danas na njemu stoji usamljen, moćan i pomalo tajanstven.

Dvorac Rihemberk nalazi se iznad sela Branik, najbliže veće mjesto je Nova Gorica, a okružuju ga svije slikovite slovenske regije, Vipavska dolina i Kras. Nije, dakako, slučajnost što je izgrađen baš na stijeni. Stoljećima je služio kao ključna točka za nadzor važnih puteva između unutrašnjosti i mora i s njega se budno nadgledalo tko prilazi i s kojim namjerama.

Povijest dvorca seže daleko u povijest. Prvi pisani trag o njemu pojavljuje se u 13. stoljeću, a ime je dobio po plemićkoj obitelji Rihemberk, svojim prvim gospodarima, dok su za izgled koji danas znamo najzaslužniji kasniji vlasnici, osobito obitelj Lanthieri. Tijekom stoljeća je dvorac rastao, nadograđivan je, prilagođavan novim vremenima i zadaćama. Svašta je prošao, da bi na kraju teško stradao u 20. stoljeću, točnije u vrijeme Drugog svjetskog rata kad je zapaljen, napušten i gotovo zaboravljen.

Nakon što je Slovenija proglasila neovisnost, dvorac je proglašen spomenikom od nacionalne važnosti, tek je 2013. godine vlasništvo prešlo u ruke općine Nova Gorica. Tri godine kasnije započela je opsežna obnova i dvorac je 2017. ponovo djelomično otvoren za posjetitelje. Dijelovi dvorca su obnovljeni, a Slovenia Times je pisao kako je u planu i nastavak obnove sredstvima EU.

Umjesto vojnika i stražara, danas hodnicima dvorca vladaju šišmiši. Cijeli proces obnove, naime, provodi se s velikom pažnjom jer je dvorac važno stanište za ugrožene životinjske vrste, uključujući šišmiše i velikog vodenjaka. Dom je za desetak vrsta šišmiša, a služi i kao svojevrsno rodilište za te noćne životinje. Ovdje se, naime, ovdje rađa značajan dio populacije šišmiša cijele zapadne Slovenije!

Šišmiši su poslužili i kao inspiracija za zvučnu instalaciju postavljenu u dvorcu u sklopu Europska prijestolnica kulture 2025, zajedničkog projekta Nova Gorica i njezinog talijanskog susjeda Gorizia, koji je potaknuo veći interes za ovo dosad pomalo skriveno mjesto, pisao je Slovenia Times. Iznad glavnog ulaza u dvorac nalazi se posjetiteljski centar u kojem možete saznati više o ovim letećim sisavcima, kao i o raznolikoj flori i fauni područja, te samoj povijesnoj građevini.

Dvorac Rihemberk nije građen u jednom prepoznatljivom stilu, već spaja utjecaje različitih razdoblja. Njegovo srce čini impozantna okrugla kula iz 13. stoljeća, visoka oko 27 metara, koja i danas dominira cijelim kompleksom. Oko nje su se kroz stoljeća nadograđivali romanički temelji, gotički detalji, renesansni obrambeni zidovi i barokni stambeni prostori. Upravo je posjet toj kuli većini vrhunac posjeta dvorcu: Njezini zidovi debeli su oko tri metra pri dnu, prema vrhu se postupno sužavaju, ali i dalje ostaju dovoljno masivni da u sebi skrivaju spiralno stubište koje vodi do vidikovca na samom vrhu.

Do dvorca se dolazi jednostavno, lokacija je označena na Google kartama i možete parkirati u njegovom podnožju. Otvoren je vikenom i praznicima, ulaznica stoji 8 eura. Sve detalje o radnom vremenu možete pronaći na službenoj stranici dvorca. Od Nove Gorice udaljen je 15-ak minuta vožnje, a od Ljubljane će vam trebati oko sat vremena. Ako istražujete ovaj dio Slovenije, svakako spojite obilazak dvorca s obilaskom vinskih cesta prekrasne Vipavske doline, kao i zelenu okolicu koja je dio mreže Natura 2000.