Jedno od najfascinantnijih otočja na svijetu nema zatvor, javni prijevoz je besplatan, priroda prekrasna, a izgradili su i prvi podvodni kružni tok

Foto: Unsplash
piše Martina Hrupić

Zeleno. I mnogo plavog. I litice. I daleko na sjeveru. I definitivno na listi želja. Farski otoci jedna su od najfascinantnijih europskih destinacija, idealna za ljubitelje predivne prirode i neobičnosti sjevera. Nalaze se usred Atlantika, između Islanda, Norveške i Škotske, sastoje se od stotina otoka, otočića, hridi i grebena, ‘glumili’ su u serijalu o Jamesu Bondu, u filmu ‘Za smrt nema vremena’, a na njima živi više ovaca nego ljudi.

Nerazvikani gradovi u Europi koje vrijedi posjetiti ovog proljeća: osvajaju ljepotom, šarmom, arhitekturom i životom koji teče njihovim ulicama

FARSKI ARHIPELAG BROJI 18 GLAVNIH OTOKA

No, krenimo redom. Farsko otočje u biti čini 18 glavnih otoka ukupne površine 1399 kilometara četvrti. Arhipelag je dugačak 113 kilometara, a širok 75 te se može pohvaliti s ukupno 1100 kilometara obale. Najviši vrh otočja broji 882 metara nadmorske visine, dok prosječna visina tamošnjih otoka iznosi oko 300 metara.

Od spomenutih 18 glavnih otoka, samo je jedan nenaseljen, dok je najveći – što površinom, što brojem stanovnika – Streymoy. Na njemu se nalazi i glavni grad Farskog otočja, Torshavn s oko 20 tisuća stanovnika. Drugi najveći otok zove se Eysturoy i na njemu živi oko 10 tisuća osoba.

AUTONOMIJA UNUTAR KRALJEVINE DANSKE

Kao i mnogo veći Grenland, i Farski otoci su autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske. Stotinama godinama bili su pod Norveškom, sve dok nisu predani Danskoj, unutar koje autonomiju imaju od 1948. godine. Arhipelag je poznat i po imenu Ovčji otoci. Naime, na njima živi više ovaca nego ljudi.

Hrvatske povijesne ceste spomenik su ljudskoj snalažljivosti, simbol borbe s prirodom i mjesta očaravajuće ljepote i nevjerojatnih vidika

Odnos snaga, kaže niz izvora, iznosi 70 tisuća vunastih stvorenja naspram oko 53 tisuće ljudi. Tamo se uzgaja njihova, posebna vrsta ovce, i to još od 9. stoljeća (iako su pronađeni dokazi o prisustvu ovaca i stoljećima ranije), a u 19. stoljeću tamo je uvezena i ‘škotska’ ovca.

OTOČJE JE SVOJEDOBNO ‘PAUZIRALO ‘TURIZAM

Poprilično izolirano Farsko otočje neobično je mjesto zbog više razloga. Primjerice, neki izvori spominju kako su turističke vlasti na otočju 2019. godine, i to prije nego što se dogodila pandemija, odlučile stisnuti pauzu na turizam. Tako su primjerice, odlučile zatvoriti podosta turističkih atrakcija te su lokalno stanovništvo, ali i posjetitelje umjesto toga pozivali da se pridruže akcijama održavanja planinarskih staza i druge važne infrastrukture. Isto tako, otočje je vrlo specifično po tamošnjem uređenju javnog prijevoza.

PRVI PODVODNI KRUŽNI TOK NA SVIJETU

Primjerice, u glavnom gradu i njegovoj okolici vožnja autobusom je besplatna, dok su za prijevoz između otoka ključni trajekti. Ali i helikopteri. Vožnja helikopterom na Farskom otočju slovi kao jedna od najjeftinijih na svijetu – košta nekoliko desetaka eura. Zanimljivo je i to da na Farskom otočju ima svega devet semafora, a arhipelag je dom i prvog podvodnog kružnog toka na svijetu. Riječ je o kružnom toku koji je sastavni dio tunelskog kompleksa Eysturoy. S druge strane, ono što će vas dočekati izvan glavnog grada su uske cestice i muke po mimoilaženju.

PREDANI OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE

Farsko otočje poznato je i po svojoj predanosti obnovljivim izvorima energije. Cilj im je do 2030. godine svu električnu energiju dobivati upravo iz tih, a jedna od posebitosti tamošnjih naselja su i travnati krovovi kuća (koje također pasu ovce). Isto tako, otočje nema ni zatvor, odnosno svi kojima je dosuđena zatvorska kazna duža od godinu i pol dana prebacuju se u Dansku. Nadalje, stanovnici Farskog otočja (a čini ih miks čak 80 nacionalnosti), poznati su i po svojoj dugovječnosti.

Prosječni životni vijek iznosi 82,6 godina, zahvaljujući čemu slove kao 12. najdugovječnija nacija na svijetu. Vrijeme je, očekivano s obzirom na geografsku lokaciju, izrazito promjenjivo, no otoke štiti Golska struja – luke nikad ne smrzavaju a zime nisu hladne kao što bi se očekivalo. Dapače, snijeg pada samo povremeno, a prosječna je zimska temperature 3,5 stupnjeva Celzijevih.

NEVJEROJATNA OPTIČKA ILUZIJA NA ROBOVSKOJ LITICI

Oni koji posjećuju Farsko otočje, to većinom rade zbog nevjerojatne prirode. Neke od tamošnjih ‘razglednica’ poznate su diljem svijeta, a jedna od njih je definitivno Traelanipa. Taj se lokalitet, poznat i pod imenom Robovska litica (jer su s njega u vikinško doba bacani robovi koje se više nije moglo fizički iskorištavati), nalazi na otoku Vagaru. Ovo mjesto predstavlja atrakciju jer, kada ga gledate s vidikovca, možete uživati u nevjerojatnoj optičkoj iluziji. Izgleda kao da se tamošnje jezero nalazi visoko iznad Atlantika iako ono leži na 30 metara nadmorske visine.

JEDAN OD NAJPOZNATIJIH VODOPADA NA SVIJETU

Obavezna ‘stanica’ je i predivni Mulafossur, vodopad koji se nalazi na zapadnoj strani istog otoka kao i gore opisana optička iluzija, a kojem upečatljivost i prepoznatljivost daje to da se njegova voda s ruba litice strmoglavljuje u more ispod. Među svim ostalim divotama, svakako vrijedi spomenuti i svjetionik Kallur, koji se nalazi na sjeveru otoka Kalsoy i koji slovi kao jedno od najljepših mjesta za planinarski pohod na otocima.

POZNATI PO OBILJU PTICA, ALI I LOVU NA KITOVE

Povrh svega navedenog, otočje je poznato i po životinjskom svijetu. Otoke naseljava 110 različitih vrsta ptica, od kojih je možda najpoznatija simpatični puffin, to jest tupik. No, Farski otoci se isto tako, što im se često zamjera, i dalje bave kitolovom. Tamošnje vlasti tvrde da bi bilo nerazumno ne iskorištavati prirodne resurse koji su im ponuđeni te se pravdaju da to rade na održiv i promišljen, vrlo reguliran način te da je kitolov dio njihove stoljećima duge tradicije.

PODIJELI ČLANAK