Dobra prilika
Mjesta
Petrinja – mali grad velikog srca uz kojeg je ovih dana cijela Hrvatska
Snažan potres magnitude 6.2 prema Richteru koji je 29. prosinca 2020. godine pogodio šire područje središnje Hrvatske odnio je osam ljudskih života i ostavio neizbrisiv trag na površini zemlje. Godinu dana nakon razorne katastrofe, mnogi se prisjećaju živopisne Petrinje od sredine 18. do početka 19. stoljeća, kada je grad bio važno gospodarsko, prosvjetno i kulturno središte Banovine, a u kojem je danas gotovo svaka kuća urušena ili oštećena.
ČAROLIJA POD ZEMLJOMOvaj grad ima neke od naljepših stanica metroa na svijetu: godinama ih je bilo ilegalno fotografirati jer su služile kao nuklearno sklonište
Nastavi čitatiGRAD PETRINJA – NEKADA DRUŠTVENO, KULTURNO I GOSPODARSKO SREDIŠTE BANOVINE
Stari spisi prvi spomen na Petrinju bilježe već u zadnjim stoljećima opstanka Rimskog Carstva, a grad je kroz povijest prošao razne procese. Od tvrđave, vojne općine, kotara do grada u pravom smislu riječi. Krajem 18. stoljeća Petrinja je dobila prvu ljekarnu, gradile su se svilane duž korita rijeke, formirao se sustav pošte, čime se počela razvijati kao pravo urbano središte. Nakon nekoliko desetaka godina postaje i slobodni kraljevski grad te se na koncu pripaja civilnoj Hrvatskoj.
U Petrinji je 1883. godine započela s radom Prva hrvatska tvornica mesa i salame (današnja tvornica Gavrilović) koja je imala veliku ulogu u svakodnevnom životu stanovnika grada i okolnih naselja. Industrija je bila odlično organizirana te se Petrinja smatrala važnim gospodarskim središtem. Povijesni zapisi govore i o razvijenoj prosvjetnoj i pedagoškoj djelatnosti, dobrotvornim društvima, glazbenom životu, kazalištu, tiskarstvu i izdavaštvu.
SPOJ UMJETNOSTI I PRIRODEU blizini Hrvatske nalazi se jedan od najljepših vrtova svijeta, ima slikovito jezerce i dvorac koji je obožavala buntovna carica
Nastavi čitatiSTRADANJA U DOMOVINSKOM RATU PA RAZORAN POTRES U 2020. GODINI
Već krajem 19. stoljeća započinje period opadanja važnosti grada zbog naglog razvoja Siska koji je uspostavio bitnu željeznicu prema Zagrebu. Društveni, gospodarski i kulturni život zaustavljen je na početku rujna 1991. godine. Razdoblje rata je u velikom dijelu uništilo grad te iselilo njegove stanovnike, no prepoznatljiva slika Petrinje ostala je živjeti sve do potresa koji je u nekoliko sekundi oduzeo ljudske živote te uništio grad koji pamti svoju dugu povijest.
Snažan i razoran potres kojeg su seizmološke službe procijenile na jačinu od 6,2 po Richteru ostavio je iza sebe u ruševinama grad Petrinju, naselja Strašnik, Glinu, Majske Poljane, Žažinu te strah i neizvjesnost među stanovnicima. Na terenu je u trenucima najveće potrebe bilo 800 vatrogasaca, 450 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja, 590 djelatnika i volontera Hrvatskog Crvenog križa, vojska, policija, državna intervencijska postrojba, ali i 300 građevinskih stručnjaka Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
Prema podacima Stožera civilne zaštite zaduženog za obnovu, ukupno je na području tri županije prijavljena šteta na oko 40 tisuća objekata. Nakon godinu dana od katastrofe, obnova ide sporo, a stanovnici nisu zadovoljni jer se uglavnom ruši te je malo toga izgrađeno. Gradske ulice i dalje su sablasno prazne, a na njima ćete vidjeti tek pokojeg radnika i skelu. Drugu zimu za redom brojni će ljudi umjesto u svojim toplim domovima provesti u hladnim kontejnerima i u redovima za besplatan ručak…
