Ovo je mjesto u kojem počinje najljepša šetnica na Jadranu duga čak 12 kilometara! Izgleda kao razglednica iz prošlih vremena

Kvarner je regija koja se ne otkriva odjednom, nego polako, sloj po sloj. Ondje se izmjenjuju more i planine, elegantni gradovi i mirna mjesta skrivena uz obalu. Ako tražite dobar restoran, šetnju s pogledom koji se pamti, povijest, kulturu ili komadić raja u kojem ćete napuniti baterije, vrijeme je da se zaputite na jednu od najšarmantnijih kvarnerskih adresa: vodimo vas u Volosko, primorsko mjesto smješteno tik uz Opatiju, od koje je udaljeno svega dva kilometra. Uživajte u njegovim uskim kamenim ulicama, maloj luci, bogatoj ribarskoj tradiciji i opuštenoj svakodnevici.

Prije nego što je Opatija postala mondeno turističko odredište, Volosko je bilo važno lokalno središte i luka Kastavske gospoštije. Kao najnaseljeniji dio Opatijštine, mjesto je oduvijek živjelo od mora i s morem, a njegova luka stoljećima je bila ključna veza s ostatkom obale i zaleđa.

Iako je ovo područje bilo naseljeno još u prapovijesti, Volosko se prvi put službeno spominje tek 1543. godine. Danas je urbanistički sraslo s Opatijom, no zadržalo je svoju staru jezgru i autentičan mediteranski šarm, najvidljiviji u klasicističkim vilama bivših kapetana i brodovlasnika.

Zanimljiva je i priča o samom imenu Volosko. Prema jednoj teoriji, ono potječe od Volosa ili Velesa, staroslavenskog boga zemlje, voda i podzemlja, dok ga druga povezuje s izrazom ”Valle Osca”, što znači ”tamna uvala” i savršeno se poklapa s položajem mjesta pod Učkom.

Kao tipično ribarsko naselje, zbijeno i amfiteatralno položeno oko male luke, sa stubama koje vode prema moru, Volosko istodobno djeluje živahno i smirujuće. Upravo u njemu počinje i Lungomare, po mnogima najljepša šetnica na Jadranu. Duga je oko 10 kilometara, vodi sve do Lovrana i smatra se jednim od najvećih simbola opatijske rivijere.

A znate li da je u kući na samom početku Lungomarea rođen Andrija Mohorovičić, geofizičar i svjetski priznati znanstvenik koji je briljirao u područjima meteorologije i seizmologije? Njegovo najvažnije otkriće, ploha koja razdvaja Zemljinu koru od plašta, danas je poznata kao Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho. Po njemu je nazvan i krater na Mjesecu, a njegovo nasljeđe duboko je utkano u identitet Voloskog.

Vrlo blizu Mohorovičićeve rodne kuće vidjet ćete i trajnu umjetničku intervenciju češkog umjetnika Jiříja Kovande nazvanu ”1857”. Ta minimalistička instalacija referira se na nekadašnju prisutnost danas ugroženog jadranskog bračića, endemične vrste smeđe alge.

Suvremena umjetnost prisutna je i u Vološćanskom zaljevu, na čak 15 metara dubine, gdje je smještena trajna podmorska site-specific instalacija ”Lautus”. Rad koji s vremenom postaje dio podmorja, a nastanjuju ga mahovnjaci, školjkaši, spužve i drugi morski organizmi koji prirodno pročišćavaju more, potpisuje opatijska umjetnica Nika Laginja. Osim što pridonosi obnovi bioraznolikosti, ”Lautus” nosi i jasnu poruku o odgovornosti prema prostoru koji nas okružuje.

Naravno, žilu kucavicu i samo srce mjesta predstavlja luka, smještena u zaštićenoj uvali te dobro zaklonjena od sjevernih i zapadnih vjetrova. Započnite jutro kavom na rivi, promatrajte lokalne ribare i uživajte u autentičnosti Voloskog! Nađete li se ondje ljeti, skoknite do plaže Črnikovica i okupajte se u kristalno čistom moru koje liječi i dušu i tijelo.

Za kraj, istražite fantastičnu gastro scenu ovog kvarnerskog dragulja. Svježa riba i domaći specijaliteti u njegovim konobama i restoranima neće vas razočarati. Hrana se u Voloskom priprema s puno znanja, ljubavi i poštovanja prema tradiciji. Ovo mjesto možda jest malo, ali nudi sve za savršen odmor: more, divne poglede, tišinu i život koji se odvija polako, spontano i u skladu s prirodom. Teško da se više od toga može poželjeti!