Iznad slavnog hrvatskog slapa krije se špilja u kojoj su ljudi boravili prije 7000 godina: do nje vodi 517 drvenih stepenica

Kad biste nekoga pitali da nabroji najpoznatije hrvatske slapove, Roški slap ne bi bio prvi, no gotovo sigurno bi se našao u prvih pet, maksimalno deset kojih bi se vaš imaginarni sugovornik sjetio. U kontekstu Nacionalnog parka Krka drugi je najpoznatiji nakon Skradinskog buka, a njegova ljepota, kao i divna okolica koja ga okružuje, svake godine privlače na tisuće i tisuće posjetitelja. Sedrene kaskade, smaragdna rijeka, stare vodenice i niz malih slapova poznatih kao Ogrlice ovu lokaciju čine jednom od najatraktivnijih u Hrvatskoj. No u tom se čarobnom krajoliku nalazi još jedna atrakcija, skrivena visoko iznad vode, na rubu strmog kanjona. To je Oziđana pećina, u kojoj su ljudi boravili još prije 7000 godina.

Oziđana pećina špilja nalazi se na području Bogatića Miljevačkih, lijevoj obali rijeke Krke i na samom vrhu kanjona. U njoj su arheolozi pronašli tragove ljudske prisutnosti stare više od sedam tisuća godina. Do nje se s Roškog slapa stiže preko čak 517 drvenih stepenica položenih uz stijenu, a nagrada na vrhu nije samo pogled na Krku, nego i ulazak u jedan od najzanimljivijih prapovijesnih lokaliteta u Nacionalnom parku.

Kako se navodi na stranici NP Krka, arheološka istraživanja Oziđane pećine potvrdila su prisutnost čovjeka od oko 6000. do približno 1500. godine prije Krista. U njezinim su slojevima pronađeni tragovi svih neolitičkih kultura karakterističnih za jadranski prostor, a nakon njih i nalazi koji pripadaju eneolitiku te ranom i srednjem brončanom dobu.

Ljudi, međutim, pećinu nisu koristili kao kuću u današnjem smislu te riječ, već je bila riječ o skloništu. Stručna literatura upućuje na mogućnost da pećina nije bila trajno naselje, već povremeno obitavalište i sklonište koje su ljudi kroz različita razdoblja iznova koristili, i to tijekom otprilike četiri i pol tisuće godina

U njoj se ipak odvijao svakodnevni život, a to pokazuju brojni nalazi. Pronađeni su ulomci keramičkih posuda, kremeni nožići, kameni alati, među kojima i ručni žrvanj, te kosti različitih životinja. U središnjem dijelu špilje otkriveno je i ognjište, mjesto oko kojeg su se vjerojatno odvijale brojne svakodnevne aktivnosti njezinih prapovijesnih korisnika.

Među najintrigantnijim nalazima iz Oziđane pećine dva su dječja kostura pronađena u grobnoj raci. Djeca su bila položena na desni bok, u zgrčenom, gotovo fetalnom položaju, a prema položaju u arheološkim slojevima pripadaju vremenu neolitika. Nacionalni park Krka navodi kako su slični dječji ukopi unutar naselja poznati i na širem području Mediterana i Bliskog istoka te se povezuju s različitim vjerovanjima i ritualima.

Sama špilja Ožiđana pećina jednostavnog je, tunelastog oblika. U stražnjem dijelu ima dva prirodna “dimnjaka”, a nastala je u naslagama konglomerata. Njezin je ulaz toliko izražen da se može uočiti čak i sa suprotne strane kanjona. Njezino današnje ime nije povezano s tragovima duge povijesti koju skriva, već ga je dobila po suhozidu koji se nalazi na njezinom ulazu.

Špilju danas možete posjetiti i na licu mjesta, in situ, vidjeti dio arheološke zbirke koja je ovdje pronađena. Oziđana pećina jedina je špilja na području Nacionalnog parka Krka i otvorena je za posjećivanje. Dio doživljaja svakako je i sam dolazak do nje. Od Roškog slapa prema Oziđanoj pećini vodi čak 517 drvenih stepenica postavljenih uz stijenu. Uspon vodi iznad poznatih Ogrlica, niza sitnih sedrenih kaskada na početku Roškog slapa, pa se s visine otvaraju sve širi pogledi na rijeku i kanjon.

Pećina se nalazi na samom vrhu kanjona, na približno 220 metara nadmorske visine, a do nje se može doći i s druge strane, iz Bogatića Miljevačkih, odakle vodi oko 500 metara pješačke staze i 99 stepenica. Kako navodi NP Krka, pećina je za posjetitelje redovno otvorena od travnja do listopada, dok je tijekom zime posjet moguć uz prethodnu najavu.

Prekrasni Skradinski buk s razlogom je najpopularnija i najposjećenija lokacija u NP Krka, no zaista bi bilo šteta ne istražiti i druga čarobna mjesta uz tok ove dalmatinske rijeke. Upravo su Roški slap i Ogrlice druga najposjećenija lokacija. Roški slap zapravo nije jedan slap! Iako se koristi jednina, u geomorfološkom smislu to nije istina jer se on sastoji od niza manjih slapova, brzaca, rukavaca sedrenih formacija. Moglo bi se reći i da je Roški slap najprostraniji na rijeci Krki. Visok je 25,5 metara, ali dužina je nevjerojatnih 650 metara.

Jedna od najvećih atrakcija ovog područja, osim samog slapa, su nevjerojatne sedrene kaskade na početku barijere, iznad slapa, koje zbog svoje ljepote nose naziv Ogrlice. Kad gledate razigranu rijeku kako preskače preko vijugave sedre, zaista će vas podsjetiti na nizove perli i ogrlica po kojima su nazvane.