Najveće i najdublje jezero Plitvičkih jezera ima mali prirodni otok, strogo je zaštićeno, a nastalo je prije 400 godina spajanjem dva manja jezera

Prekrasna Plitvička jezera su najstariji, najveći i najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj. Nema osobe koja za njega nije čula, a mnogi su ih i obišli i vidjeli tu čaroliju uživo. Njihova slava davno je prešla granice Lijepe naše, pa su Plitvice proglašene i najboljim europskim nacionalnim parkom koji svake godine obilaze stotine tisuća stranih turista. No dok su njegov zaštitni znak prekrasni slapovi, često u njihovoj sjeni ostaju jezera, koja zapravo nosi u imenu. Zato je zvijezda našeg današnjeg teksta jezero Kozjak, najveće i najdublje jezero Plitvičkih jezera!

Jezero Kozjak prirodni je biser koji skriva bogatstvo priča i detalja koji čine važan dio jedinstvenog ekosustava Plitvičkih jezera. Nalazi se u središnjem dijelu Nacionalnog parka Plitvička jezera, na prijelazu između Gornjih i Donjih jezera. S površinom od približno 82 hektara i maksimalnom dubinom od 47 metara, Kozjak je najveće i najdublje jezero u parku. Prostire se na dužini od 2,35 kilometara i često je prva točka koju posjetitelji doživljavaju pri obilasku donjih jezera, jer je prepoznatljivo po brodovima koji plove njegovom površinom.

Osim što je površinom najveće i najdublje, jezero Kozjak je i jedino po kojem plove turistički brodovi, te i jedino koje ima svoj vlastiti otočić – Štefanijin otok. No jezero nije oduvijek ovako izgledalo, već je nastalo spajanje dva manja jezera prije samo 400 godina!

“Do prije otprilike 400 godina, na mjestu današnjeg jednog jezera nalazila su se dva. Ta su jezera, kao i sva ostala u sustavu Plitvičkih jezera, bila odvojena sedrenom barijerom. Ova barijera široka oko 400 m i visoka oko 36 m sada se nalazi 6 m ispod površine vode. Može se vidjeti s panoramskog broda za vrijeme sunčanih dana kao bijela prepreka u tamnomodrim dubinama,” navodi se na stranicama nacionalnog parka.

Dvije su teorije o tome zašto je barijera potopljena. Starija teorija, iz 1958. godine, kaže kako je barijera na kraju Kozjaka rasla brže od ostalih, a s njom i vodostaj jezera. To i ne bi bilo čudno jer potopljene sedrene barijere ne nalazimo samo u Kozjaku već i na Milanovcu, Gradinskom i Prošćanskom jezeru, te u drugim jezerima u manjoj mjeri.

No novija istraživanja, ona iz 2019. godine, otkrila su da je prvotna teorija ustvari možda potpuno netočna. “Ronioci su otkrili točku na kojoj je vjerojatno došlo do odlamanja dijela barijere kojim je nastao kanal dubine 4 m. Na taj je način nizvodna barijera na Kozjačkim mostovima postala jedina aktivna barijera na tada nastalom jedinstvenom jezeru Kozjak. Odlamanje danas potopljene barijere u jezeru Kozjak dovelo je do velikih promjena u sustavu. Ne samo da su dva jezera formirana u jedno, već je i tom jezeru rastao vodostaj i time utjecao na hidrološke prilike,” stoji na stranicama NP Plitvička jezera.

Kako su nastala Plitvička jezera, taj biser prirode koji hrli posjetiti cijeli svijet? Jezero Kozjak formirano je taloženjem sedre, prirodnog vapnenačkog materijala koji nastaje taloženjem kalcijeva karbonata uz pomoć mahovina i mikroorganizama. Ovaj proces traje tisućama godina i upravo je on odgovoran za stvaranje prepoznatljivih slapova i sedrenih barijera koje krase Plitvička jezera.

Jezero Kozjak dom je bogatom biljnom i životinjskom svijetu. U vodi žive razne vrste riba, poput pastrva, dok njegove obale krase različiti oblici vegetacije, uključujući trsku, sedrene mahovine i brojne zaštićene vrste biljaka. Među faunom, posebno su zanimljive vrste ptica poput sive čaplje, patke kržulje i vodomara, koji je poznat po svojem živopisnom plavom perju.

Šume koje okružuju jezero Kozjak dom su medvjedima, vukovima i risovima, što potvrđuje bogatstvo biološke raznolikosti parka. Osim toga, šume skrivaju i brojne manje sisavce, gmazove i vodozemce, čineći ovaj prostor pravim utočištem za divlji svijet.

Jezero Kozjak ključna je točka za posjetitelje Nacionalnog parka. Na njemu se odvija vožnja električnim brodovima, koja povezuje dva glavna dijela parka i omogućuje posjetiteljima da dožive mir i ljepotu prirode iz prve ruke. Ova vožnja posebno je omiljena zbog pogleda na kristalno čistu vodu i okružujuću netaknutu prirodu.

Kao dio UNESCO-ove svjetske baštine, jezero Kozjak podliježe strogim mjerama zaštite. Održivi turizam i pravilno upravljanje ključni su za očuvanje njegove čistoće i ekosustava. Posjetitelji se zato trebaju držati označenih staza i pravila i tako pridonositi održivom korištenju resursa parka.

Jezero Kozjak nije samo najveće jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera, već i srce ovog prirodnog čuda. Njegova povijest, ekološki značaj i prirodne ljepote čine ga nezaobilaznim dijelom svakog posjeta. Sljedeći put kada se zaputite prema Plitvičkim jezerima, zastanite na Kozjaku i dozvolite mu da vas oduševi svojom mirnoćom i raskoši prirode.