Golemo lice koje se nadvija nad Dunavom jedan je od najluđih umjetničkih projekata na svijetu: napravio ga je rumunjski milijarder

Uz obalu moćnog Dunava, između zelenilom obraslih padina koje se spuštaju u njegove vode, strši jedna stijena. No, njezino sivilo skriva neočekivano iznenađenje: u njoj je isklesano lice čovjeka, upornog pogleda, stisnutih usta i brade. Riječ je o najvišoj skulpturi isklesanoj u stijeni u Europi, primjeru ‘zajedničkog kreativnog rada’ prirode i čovjeka. Idemo, barem virtualno, razgledati gorostasnu skulpturu Decebala!

Neobična skulptura u stijeni, najveća takve vrste u Europi, nalazi se u Rumunjskoj, uz Dunav, na granici sa Srbijom, nedaleko od grada Orșova. Visoka je 55 metara, široka 25 metara, a predstavlja Decebala, posljednjeg dačkog kralja koji je vladao od 87. do 106. godine. Ispod gorostasne skulpture, odnosno reljefa u stijeni, stoji natpis na latinskom. On glasi „Decebalus Rex, Dragan Fecit“, odnosno u prijevodu, „Kralj Decebal, napravio Dragan“.

Gradnja najveće skulpture u stijeni na europskom kontinentu nije bila lak posao. Deset je godina, i to po osam mjeseci svake od njih, 12 kipara i alpinista radilo na stijeni. Pristup istoj bio je zahtjevan, a i sve potrebne materijale i alate trebali su dopremati brodom ili na svojim leđima. Radili su visoko povrh jednog od najdubljih dijelova Dunava: rijeka tamo seže u dubinu i do 120 metara.

Te opsežne radove, koji su trajali od 1994. do 2004. godine, pokrenuo je čovjek po imenu Iosif Constantin Drăgan, poslovnjak i u to vrijeme jedan od najbogatijih, ako ne i najbogatiji čovjek u Rumunjskoj. Bio je zagovaratelj ideje da je Rumunjska ishodište civilizacije, a Decebala, kao narodnog heroja koji je odolijevao Rimljanima, želio je zauvijek ‘zarobiti’ u stijeni.

Ono što je naumio to je i ostvario. Prvo je od talijanskog kipara Maria Galeottija zatražio da napravi procjenu stijene i izradi inicijalni model reljefa, a zatim je, vjerojatno zadovoljan rezultatima, 1992. godine kupio dotičnu stijenu. Imao je 77 godina kada je započelo klesanje. Preminuo je u Španjolskoj, četiri godine nakon dovršetka njegova Decebala. Navodno je živio za taj projekt…

Alpinisti koji su radili na stijeni tvrde da kip Decebala, nacionalnog rumunjskog heroja, u biti nikada nije završen, iako se takvim čini kada ga gledate. Barem iz daljine. No, kad se približite, kažu, postaje jasno da je u potpunosti dovršeno tek oko 60 posto skulpture. Prema jednoj teoriji navodno je usfalilo novaca za taj ‘kozmetički’ finiš.

Glavni kipar, odnosno klesar na stijeni bio je Florin Cotarcea iz Orșove. On i njegovi suradnici prvih su šest godina radili na oblikovanju osnovne kontura lica, a onda se posljednje četiri bavili detaljima.

Drăgan je imao ideje i za srpsku stranu, no one nisu naišle na plodno tlo. Naime, predlagao je Srbiji da nasuprot njegova Decebala iskleše u stijeni gorostasno lice rimskog cara Trajana s kojim se Decebal sukobio. No, umjesto toga, tamo i dalje stoji Trajanova ploča, latinski natpis koji služi kao spomen na put koji je car Trajan dao izgraditi uz Dunav.