U ovom hrvatskom gradu pada više kiše nego u Londonu! Zbog jedinstvenog položaja oblaci znaju ostati danima
Meteorolozi objašnjavaju da se grad Rijeka izdvaja u europskom kontekstu jer njegova godišnja količina kiše doseže vrijednosti koje su uobičajene za mnogo vlažnije klimatske zone

Posljednjih dana i sami osjećamo hirovitost vremena. U kontinentalnom dijelu zemlje redaju se maglovita jutra i vlažni dani, s kapljicama koje se kao u inat zadržavaju u zraku. Upravo u takvim trenucima, kada pomislimo da je kiša sastavni dio svakodnevice, spontano se javlja znatiželja. Koliko zapravo pada kiše kod nas i gdje se kriju naši lokalni meteorološki rekorderi? Svi dobro poznajemo sliku Londona iz filmova i razglednica. Kišobran u jednoj ruci, šal oko vrata, sitna kiša koja tiho pada, a nikako da prestane. Grad u kojem su sivi oblaci gotovo dio identiteta. No, što ako bismo vam rekli da jedan hrvatski grad, i to uz more, zapravo nadmašuje britansku metropolu kada je riječ o količini kiše?
RIJEKA GODIŠNJE PRIMI DVOSTRUKO VIŠE KIŠE OD LONDONA
Prema službenim podacima dostupnima na stranici Ekonomskog fakulteta u Rijeci, u gradu godišnje padne u prosjeku oko 1.548,6 milimetara kiše. Kako se navodi u klimatskoj bazi podataka Climate-Data, pojedine mjerne postaje bilježe i znatno veće vrijednosti, približno 1.700 milimetara oborina tijekom godine, ovisno o razdoblju koje se analizira.
Istodobno, London, premda je širom svijeta poznat po svojoj kišnoj reputaciji, prema dugogodišnjim meteorološkim statistikama prima tek oko 600 do 678 milimetara godišnje. Usporedba ovih podataka jasno pokazuje da Rijeka dobiva osjetno više padalina od britanske metropole. Razlika je najmanje dvostruka, a u nekim godinama i gotovo trostruka, što ovu tvrdnju čini više nego utemeljenom.
JEDINSTVEN SPOJ MORA I BRDOVITOG ZALEĐA STVARA SAVRŠENE UVJETE ZA OBILNE OBORINE
Zašto je Rijeka toliko kišna? Odgovor se krije u njezinu jedinstvenom položaju. Smještena je na sjevernom Jadranu, u zavjetrini Kvarnerskog zaljeva, a odmah iza nje uzdiže se brdovito zaleđe koje oblikuje cijelu njezinu klimu. Kada vlažni morski zrak stigne nad grad i sudari se s planinskim padinama u pozadini, prisiljen je dizati se u visinu. Pritom se hladi, vlaga se kondenzira i nastaje kiša.
U meteorologiji se taj proces naziva orografsko uzdizanje, dok ga stanovnici i klimatolozi ponekad opisuju slikovito kao planinsku zavjesu, jer upravo planine stoje kao prepreka koja zaustavlja oblake i pretvara ih u obilne oborine. Spoj mora i planina čini Rijeku posebnim klimatskim prostorom u kojem kiša ima vrlo značajnu ulogu u svakodnevici.
RIJEKA NIJE „MALI LONDON“: KIŠA DOLAZI U NALETIMA, A SUNCE SE ČESTO BRZO VRAĆA
Ono što se često zaboravlja u usporedbi Rijeke i Londona jest razlika u samoj prirodi padalina. Viša godišnja količina oborina ne znači da u Rijeci kiša neumorno sipi iz dana u dan ili da je grad stalno skriven ispod sivih oblaka.
Naprotiv, kiša u Rijeci najčešće stiže naglo, snažno i u kratkim naletima, a potom se vrijeme razvedri, pa i usred kišnih razdoblja može biti mnogo svjetla i sunca. Upravo ta dinamika čini klimu drukčijom od one u Londonu i objašnjava zašto Rijeka, iako vrlo vlažna, ne ostavlja dojam vječito tmurnoga grada.
P. S. Onima koji putuju u Rijeku imamo samo jedan savjet: ne idite bez kišobrana!











