Kvizovi
Sveti grad Inka: ne zna se čemu je služio, a Inke su namjerno spalile sve puteve kako nikad ne bi bio pronađen
Sveti grad Inka smješten na najvišem dijelu istočnih Andi u Peruu i danas intrigira istraživače i pustolove iz cijelog svijeta. Machu Picchu se nalazi na visini od 2.350 metara, ima površinu od 32.500 hektara, što otvara brojna pitanja o načinu njegove gradnje, ali samoj namjeni. Naime, gotovo je sigurno da nije bio grad u klasičnom smislu, kao i da ga nisu koristile samo Inke. Cijeli „izgubljeni grad Inka“ ima dvjestotinjak građevina smještenih na terasama i raspoređenih oko velikog središnjeg trga. Donosimo još osam zanimljivosti koje možda niste znali o Machu Picchu.
OTKRIVEN JE TEK PRIJE STOTINJAK GODINA – I TO SASVIM SLUČAJNO
Američki arheolog Hiram Bingham, koji je do ekspedicije radio kao profesor prava na prestižnom sveučilištu Yale, otkrio je ovo mjesto 1911. godine, i to slučajno. Do Machu Picchu ga je doveo lokalni dječak, no on je zapravo tražio mjesto Vilcabamba, „izgubljeni grad Inka“. Bingham je bio uvjeren da je otkrio Vilcabambu i tek je drugi istraživač, Gene Savoy, 50 godina kasnije uspio dokazati da se radi o drugoj drevnoj lokaciji, a da se drevni grad Vilcabamba nalazi zapadno od Machu Picchu. Otkriće je objavljeno u National Geographicu 1913. godine i izazvalo je interes diljem svijeta.
U TRENUTKU OTKRIĆA, MACHU PICCHU JE BIO NASELJEN!
U njemu je živjelo najmanje četiri obitelji, a jednoj je od njih pripadao i dječak koji je doveo prvi Binghama do lokacije. Neke od obitelji podnijele su kasnije tužbe protiv vlade i polagale pravo na vlasništvo nad zemljom.
ISTRAŽIVAČI NI DANAS NISU SIGURNI KOLIKO JE MACHU PICCHU STAR I ČEMU JE SLUŽIO
Obrambena tvrđava, vikendica, hram ili hodočasničko odredište? Teorija o namjeni drevnog grada je mnogo, a niti jedna nije dokazana. Većina istraživača ipak misli da je mjesto izgrađeno kako bi kraljevska obitelj Inka imali kamo pobjeći u prirodu iz gradova. Vjerovalo se dugo da datira iz 1532. godine, no neki tvrde da potječe iz 1400., ili čak 1300. godine. Slažu se jedino da je star više stotina godina.
ZAŠTO TAKO DUGO NIJE OTKRIVEN? JER SU INKE TAKO HTJELE
Mnogi se pitaju kako zapadni svijet tako dugo nije znao za ovo mjesto. Odgovor leži u preventivnim mjerama koje su Inke poduzeli kako bi ga skrili. Oni su napustili lokaciju oko stotinu godina nakon što je izgrađena i htjeli su biti sigurni da ju Španjolci neće nikad pronaći. Bježeći kroz planinu, spalili su šumske puteve i staze koje vode do Machu Picchu kako ih nitko ne bi otkrio. Plan im je fantastično funkcionirao punih 300 godina.
VIŠE OD 60 POSTO GRAĐEVINE NALAZI SE POD ZEMLJOM
Inke su razvile jedinstvene tehnike gradnje, koja je specifična po slaganju velikih kamenih blokova poput puzzli, i nekorištenje nikakvog sredstva koje bi poslužilo kao žbuka. Očito je tehnika bila vrlo uspješna jer građevine stoje i nekoliko stotina godina nakon gradnje, otporna na potrese. Procjenjuje se da je oko 60 posto Mahu Picchua smješteno ispod površine zemlje, a u podzemlju se nalazi i sustav drenaže i jaki temelji na kojima leži cijela građevina.
MACHU PICCHU NISU KORISTILE SAMO INKE
Postoje čvrsti dokazi da Inke nisu jedine koristile ovu građevinu, nastanjivale su ju i posjećivale i druge grupe, plemena i narodi. Arheolozi su pronašli dijelove keramike i tekstila iz drugih dijelova Perua, pa čak i drugih zemalja današnje Južne Amerike.
ARHEOLOZI I DALJE OTKRIVAJU NOVE DETALJE O DREVNOJ LOKACIJI
Machu Picchu još nije do kraja istražen i nova uzbudljiva saznanja i danas se otkrivaju. Tako je primjerice 2014. Francuz Thierry Jamin otkrio tajna vrata za koje se vjeruje da vode u grobnicu devetog vladara Inka Pachacuti Inca Yupanquija. Vrata nažalost nikad nisu otvorena jer je to zabranila Vlada zbog straha od urušavanja.
POSJEĆIVANJE JE DOZVOLJENO SAMO UZ PRIDRŽAVANJE NIZA STROGIH PRAVILA
Kako bi zaštitili jedinstveni lokalitet, Vlada Perua je donijela niz strogih pravila. Posjetitelji smiju ući samo s vodičem, uz kupovinu karte unaprijed. Ne smije se ulaziti s hranom, jedino dozvoljeno piće je voda, nisu dozvoljeni kišobrani, glazbeni instrumenti, visoke pete, kamere i dječja kolica. Zabranjeno je penjanje na zidove, pušenje, stvaranje buke te neke samorazumljive stvari kao što je skakanje, trčanje i skidanje odjeće. Da, ovo posljednje je bilo nužno propisati jer se više posjetitelja u povijesti skinulo do gola kako bi uslikali selfie za društvene mreže.
Kako je nastao Taj Mahal, najpoznatiji spomenik ljubavi na svijetu?
Zbog ljubavi su se osvajali planinski vrhovi, zbog nje se ratovalo i zauzimalo druge države, abdicirali su kraljevi i carevi, gradile impresivne građevine, a u ekstremnim situacijama i gubili životi. Jedna od takvih priča je i ona o nastanku najpoznatijeg spomenika ljubavi na svijetu koji i danas fascinira znanstvenike i povjesničare. Otkrijte koje sve zanimljivosti krije Taj Mahal.
