Hrvat je izradio dva golema kipa koja čuvaju jedan od najpoznatijih američkih gradova. Neobičan detalj na njima zbunjuje turiste

Ako ste ikada šetali čuvenom Michigan avenijom u Chicagu, gotovo sigurno ste prošli pokraj njih. Dva brončana ratnika na propetim konjima, napeta poput strune, dočekuju posjetitelje na ulazu u Grant Park, zeleno srce grada koje Amerikanci od milja zovu dvorištem Chicaga. Skulpture The Bowman (Strijelac) i The Spearman (Kopljanik) nastale su u Zagrebu, a potpisuje ih Ivan Meštrović, najveće ime hrvatskog kiparstva.

Strijelac zateže luk kojeg nema. Kopljanik zamahuje kopljem koje ne postoji. Godinama kruži mit da je oružje nekoć bilo pričvršćeno na skulpture pa uklonjeno ili ukradeno, no to jednostavno nije istina. Meštrović je oružje namjerno izostavio kako bi promatrač sam, u vlastitoj mašti, zamislio strijelu koja polijeće i koplje koje para zrak. Genijalan potez: pokret je toliko uvjerljiv da oružje zapravo i ne treba.

Priča o tome kako su hrvatski konjanici završili u Americi počinje 1925. godine. Meštrović je tada boravio u Chicagu zbog izložbe u Art Institutu, gdje mu je zaklada B. F. Ferguson povjerila izradu dvaju monumentalnih konjanika za ulaz u Grant Park. Zakladu je osnovao bogati čikaški trgovac drvom Benjamin Franklin Ferguson, koji je nakon smrti 1905. ostavio milijun dolara za javne spomenike, što je u ono vrijeme bilo pravo bogatstvo.

Skulpture su dizajnirane 1926., lijevane u Zagrebu, a zatim u dijelovima prevezene brodom preko Atlantika i sastavljene na licu mjesta. Svečano su postavljene 1928. godine, svaka visoka oko pet metara, na granitnim postoljima visokim gotovo šest metara. Kad ih gledate odozdo, s pločnika Michigan avenije, djeluju upravo onako kako je Meštrović i zamislio: kao divovi ocrtani na pozadini neba.

Zanimljivo je i što je umjetnik htio poručiti. Konjanici su posveta američkim starosjediocima, njihovoj snazi i borbi, a prema hrvatskim stručnjacima, Meštrović je odustao od ideje da prikaže kauboje upravo zato da izbjegne stereotipe.

Sam Meštrović, rođen 1883. u tada siromašnoj Dalmatinskoj zagori, kasnije je i sam postao Amerikanac: ostatak života proveo je kao cijenjeni profesor, prvo na Sveučilištu Syracuse, a zatim na Notre Dameu.

Grad Chicago ih je 2021. uvrstio na popis spomenika čiji se sadržaj preispituje u sklopu projekta Chicago Monuments Project, a u obranu djela stali su Atelijer Meštrović iz Zagreba i splitski Filozofski fakultet, upozorivši da gipsani modeli više ne postoje pa bi eventualno uklanjanje značilo nepovratan gubitak. Konjanici su, srećom, i dalje na svom mjestu.

Pa ako vas put ikada nanese u Chicago, zastanite na križanju Michigan avenije i Ida B. Wells Drivea. Pogledajte ratnike, zamislite luk i koplje i sjetite se da su ta dva američka diva zapravo rođena u Zagrebu.