“THAT WANAKA TREE”
Jadranski otočić čije ime zabavlja turiste: zašto je nazvan Babina Guzica i kakve veze ima s obližnjom Prdušom?
Anus i Pornic u Francuskoj, Batman u Turskoj, Fucking u Austriji, Dildo u Kanadi, Ass u Ukrajini… Svojim nazivima mnoga nas mjesta u svijetu iznenađuju i nasmijavaju, a svi koji ih posjete, zastanu na trenutak i fotografiraju se za uspomenu. Osim svjetski poznatih atrakcija, u Hrvatskoj također možemo pronaći neobična imena općina, naselja i otoka, a jedno od njih je otočić Babina Guzica koji svakog ljeta nasmijava na tisuće turista koji posjećuju naš predivni Nacionalni park Kornati!
KAKO JE OTOČIĆ BABINA GUZICA DOBIO IME?
Netaknuti dragulj Jadranskog mora, otočić Babina guzica nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Kornati, a njegova površina iznosi samo 0,012 km². Ovaj neobičan naziv svakog ljeta nasmijava brojne turiste koji posjećuju hrvatsku obalu, a kako je nastalo to ime za HRT je objasnio Ante Jurić iz Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku.
“Babina Guzica je jedan od otoka u kornatskom arhipelagu. Kako je nastalo to ime? Naravno, po babinoj guzici. Ima u susjedstvu Babine Guzice još zanimljivih toponima, npr. poznata Kurba. Ponekad imena nastaju iz puke slučajnosti, anegdotalno. Možda se nekome ribaru dogodio nekakav nemili događaj u blizini tog otoka ili mu se u trenutku prosvjetljenja dogodila neka asocijacija i onda se to počne kotrljati”, rekao je Jurić za HRT.
I Murterini i Saljani koji su kornatskim otočićima nadijevali imena bili su izuzetno maštoviti. “Prduša je očito isto jedan toponim iz serije lascivno erotskih toponima kornatskih. Kad imate npr. neku vertikalnu napuklinu u obalnoj stijeni, onda imate barem 50 posto šanse da se ona zove po određenim organima. Na Kornatima sam uspio izbrojati četiri otoka koja nose ime po muškom dijelu para”.
Parovi, pa i terceti također su česta pojava u nazivima naših otoka, a nije rijetkost da se isto ime nađe na nekoliko mjesta. “Recimo, imate Abe na dva mjesta, Sestrice na 2-3, pa Kurbe na suprotnim stranama arhipelaga, a tu su i Smokvice, Mrtenjaci, Bisage, Tovarnjaci, Prisnjaci”, ispričao je Jurić za HRT.
KORNATI SU NAJRAZVEDENIJI ARHIPELAG NA JADRANU, A DIO JE ZAŠTIĆEN KAO NACIONALNI PARK
Kornati, najrazvedeniji arhipelag na Jadranu, sastoji se od oko 150 otoka stiješnjenih na površini od 320 kilometara četvornih. Drugim riječima, Kornati čine 12 posto svih hrvatskih otoka (1264 ukupno), a na njih otpada samo jedan posto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – broji 220 kilometara četvornih te obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi koji se mogu pohvaliti s oko 2700 sati sunca godišnje. Prosječna površina otoka iznosi 0,5 kilometara četvornih.
PREMA LEGENDI, NA PLOČI NAJVEĆEG OTOKA PLESALE SU VILE
Najveći otok kornatskog arhipelaga dug je 25,2 kilometra te je dva i pol kilometra širok. Ime mu je Kornat i upravo je po njemu arhipelag dobio ime. Poznat je po neobičnom geološkom fenomenu Vela Ploča ili Magazinova škrila, dugačkom 160 i širokom od 63 do 86 metara, a koji je nalazi podno njegova najvišeg vrha, Metline.
Prema legendi, ploču su donijele vile kako bi na njoj plesale za vrijeme nemirnog mora. Druga kaže kako je ploča nastala za vrijeme gradnje Arene u Puli. Majstori su njome namjeravali prekriti to zdanje, no otklizala im je u more. Znanost je manje poetična: Vela Ploča nastala je otklizavanjem 11 metara debelog stjenovitog sloja prije 2400 godina.
KORNATSKE OTOKE PRESIJECAJU SUHOZIDI DUGAČKI 330 KILOMETARA
Ostaci tumula, grobnih humaka, svjedoče da je otočje bilo nastanjeno još u doba Ilira, podsjetnik na bizantsko doba je utvrda Tureta, na otoku Mana, primjerice, nalaze se ostaci kamenog seta izgrađenog za potreba snimanja filma “As The Sea Rages” iz 1959 godine, dok je otok Piškera dom crkvice sagrađene još 1560. namijenjene isključivo ribarima te jedinstvene po tome na Jadranu… No, od svega što je na Kornatima ljudskih ruku djelo, najimpozantniji su ipak suhozidi.
Prema pravilima zanata, trebali su biti dovoljno široki da izdrže jak vjetar, dovoljno visoki da ih ovce ne mogu preskočiti. Otoke obično presijecaju poprijeko, od obale do obale, a njihova ukupna dužina iznosi impozantnih 330 kilometara. Što se tiče svjetionika, na Kornatima postoji samo jedan – Tajerske sestrice. Izgrađen je 1876. godine na zapravo jedinom pošumljenom otoku u arhipelagu. Na otočju stoji ukupno i 300-njak kuća, a vlasnici su većinom stanovnici Murtera.
