JEDVA ČEKAMO!
Plavetnilo mora, sivilo kamena, labirint suhozida i tisuće maslina: Kornati su čista ljepota koju svatko mora barem jednom doživjeti
Jednom Kornati, zauvijek Kornati. To je jednostavno tako. Ako ste bili, znate o čemu pričamo. Ako niste, čeka vas jedan od trenutaka za koji se isplati živjeti: prvi susret s, kako ponekad nazivaju to otočje, “kamenim biserjem Mediterana”. Zaista je riječ o ljepoti koja se ne zaboravlja lako. Ljepota je to jakog kontrasta: dubokog plavetnila i surove, gole stijene; pustoši i velikog životinjskog i biljnog bogatstva; prirodne sile koju su ljudi možda načeli, ali koju nisu nikada doista uspjeli svladati. Da, Kornati su nešto posebno, a u nastavku donosimo nekoliko fascinantnih činjenica i zanimljivosti o Kornatima.
KORNATI SU NAJRAZVEDENIJI ARHIPELAG NA JADRANU, A DIO JE ZAŠTIĆEN KAO NACIONALNI PARK
Kornati, najrazvedeniji arhipelag na Jadranu, sastoji se od oko 150 otoka stiješnjenih na površini od 320 kilometara četvornih. Drugim riječima, Kornati čine 12 posto svih hrvatskih otoka (1264 ukupno), a na njih otpada samo jedan posto hrvatskog mora. Istoimeni nacionalni park, proglašen 1980. godine, nešto je manji – broji 220 kilometara četvornih te obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi koji se mogu pohvaliti s oko 2700 sati sunca godišnje. Prosječna površina otoka iznosi 0,5 kilometara četvornih.
PREMA LEGENDI, NA PLOČI NAJVEĆEG OTOKA PLESALE SU VILE
Najveći otok kornatskog arhipelaga dug je 25,2 kilometra te je dva i pol kilometra širok. Ime mu je Kornat i upravo je po njemu arhipelag dobio ime. Poznat je po neobičnom geološkom fenomenu Vela Ploča ili Magazinova škrila, dugačkom 160 i širokom od 63 do 86 metara, a koji je nalazi podno njegova najvišeg vrha, Metline. Prema legendi, ploču su donijele vile kako bi na njoj plesale za vrijeme nemirnog mora. Druga kaže kako je ploča nastala za vrijeme gradnje Arene u Puli. Majstori su njome namjeravali prekriti to zdanje, no otklizala im je u more. Znanost je manje poetična: Vela Ploča nastala je otklizavanjem 11 metara debelog stjenovitog sloja prije 2400 godina.
KORNATSKE OTOKE PRESIJECAJU SUHOZIDI DUGAČKI 330 KILOMETARA
Ostaci tumula, grobnih humaka, svjedoče da je otočje bilo nastanjeno još u doba Ilira, podsjetnik na bizantsko doba je utvrda Tureta, na otoku Mana, primjerice, nalaze se ostaci kamenog seta izgrađenog za potreba snimanja filma “As The Sea Rages” iz 1959 godine, dok je otok Piškera dom crkvice sagrađene još 1560. namijenjene isključivo ribarima te jedinstvene po tome na Jadranu… No, od svega što je na Kornatima ljudskih ruku djelo, najimpozantniji su ipak suhozidi.
Prema pravilima zanata, trebali su biti dovoljno široki da izdrže jak vjetar, dovoljno visoki da ih ovce ne mogu preskočiti. Otoke obično presijecaju poprijeko, od obale do obale, a njihova ukupna dužina iznosi impozantnih 330 kilometara. Što se tiče svjetionika, na Kornatima postoji samo jedan – Tajerske sestrice. Izgrađen je 1876. godine na zapravo jedinom pošumljenom otoku u arhipelagu. Na otočju stoji ukupno i 300-njak kuća, a vlasnici su većinom stanovnici Murtera.
NA OTOCIMA POSTOJI 18.000 STABALA MASLINE I 2000 OVACA
Stočarstvo i poljoprivreda na Kornatima danas u uvelike zapušteni, no jedna od kultura koja se tamo i dalje tamo uzgaja jest maslina. Maslinici predstavljaju 5,17 posto površine Nacionalnog parka s oko 18.000 stabala maslina, dok ostatak površine čine kamenjarski pašnjaci na kojima navodno pase oko 2000 grla ovaca. Turizam, danas tamo glavna aktivnost, na otočje se ušuljao 70-ih godina.
NAJDUŽA LITICA NA OTOKU MANA DUGA JE 1350 METARA
Kornati su široko poznati po svojim liticama ili, kako se još nazivaju, krunama. Krune krase pučinski dio arhipelaga. Najduža litica nalazi se na otoku Mana i broji 1350 metara. Najviša, na otoku Klobučar, ima više od 80 metara. Na nekim mjestima, primjerice otocima Piškera i Rašip, podvodne litice se sežu i do 100 metara u dubinu. Ukupna dužina litica na Kornatima je inače 12 kilometara.
KORNATI SU DOMA 650 BILJNIH VRSTA I BOGATOG PODMORJA
Iako su, zahvaljujući ljudskom djelovanju, šume hrasta crnike odavno nestale, preostala flora na otočju ustraje. Na Kornatima, iako se na prvu to ne bi reklo, živi oko 650 biljnih vrsta. Sisavci su, s druge strane rijetkost, dok na krunama obitavaju sivi sokol, morski vranac i čiopa. Podmorje je dom čak 353 vrste algi i tri vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja – među njima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.
KURNATARI SU MORALI BITI VRSNI MOREPLOVCI, POLJOPRIVREDNICI I MAJSTORI
Život na Kornatima bio je vrlo specifičan. Vlasnici posjeda na Kornatima, Kurnatari, žive izvan samog arhipelaga, većinom na već spomenutom Murteru. Većina posjeda i danas je u privatnom vlasništvu, a oni se obično sastoje od pašnjaka, nekoliko manjih obradivih površina i kuće. Na Kornatima postoje dvije vrste kuća – kuća na vlastitom posjedu i tzv. kuća u portu. Ovu potonju Kurnatari, koji su trebali biti i vrsni moreplovci i poljoprivrednici i majstori, gradili bi ne nužno na svom posjedu, već u najbližoj uvali kako bi mogli pristati s brodom odnosno gajetom. Ta vrsta broda poznata je pak po svojoj multifunkcionalnosti. Trebala je biti dovoljno čvrsta za jedrenje, dovoljno prostrana za prijevoz dobara i dovoljno lagana za ribolov. Kao da to nije dovoljno, bilo je nužno da se njome i jednostavno upravlja pošto su posada bili članovi obitelji.
