IDEJA ZA LJETOVANJE
Jadranski otočić na kojem živi manje od 100 ljudi zovu i “hrvatska Kuba”: netaknuti raj krije 29 uvala, osam špilja, stare utvrde i more bogato ribom
Žirje je poput vremenske kapsule, idealan za one koji traže mir, prirodu i osjećaj kao da ste zakoračili u prošlost
Pučinski otok Žirje od Šibenika je udaljen 22 kilometra i nalazi se u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati. Na njemu živi manje od 100 ljudi, mahom starijih, koji se uglavnom bave poljoprivredom i ribarstvom. Središnje mjesto zove se isto kao i sam otok – Žirje. Jedan kafić i jedna trgovina i to je to. Na trajektnom pristaništu u uvali Muna nalazi se novije naselje Riva, a ono najstarije, Selo, smješteno je na brdu. Istodobno izgleda i prekrasno i tužno, s kamenim kućicama od kojih je danas većina, nažalost, napuštena i prepuštena zubu vremena. Uz šum vjetra i pjesmu zrikavaca, čuje se samo lupanje starih drvenih vrata i prozora. Stalan podsjetnik na neka bolja vremena, prije emigracije koja je Žirjane raselila na sve strane svijeta, od Amerike do Australije.
ŽIRJE: NETAKNUTI RAJ U ŠIBENSKOM ARHIPELAGU
U središnjem dijelu otoka, na površini od 108 hektara, smjestilo se plodno polje. Ondje se uzgajaju masline, vinova loza, smokve, pet sorti šljiva i bademi. Najviši vrh ovog netaknutog raja u šibenskom arhipelagu zove se Kapić i leži na 131 metar nadmorske visine.
Žirje se može pohvaliti s osam prirodnih špilja i jama – to su Golubnica, Mala Jama, Podvodnje, Gravanjača, Mala buža u Tratinskoj, Gradina, Mala buža za Prisligom i Draževica. Otok ima i 29 uvala, a one veće i naseljene su Muna, Koromašna, Mikavica, Tratinska i Pečenja. Razvedena obala okružena je i sa 17 susjednih otočića, grebena te hridi.
Otok je ime navodno dobio po gustim šumama mediteranskog hrasta s plodovima žira. Kamo god da krenete, na Žirju će vas pratiti opojan miris orhideja te brojnih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Obrastao makijom, ovaj jadranski raj bogat je i suhozidima, čiji impresivni labirinti oduzimaju dah. A tek more! Ne samo da je kristalno čisto, već je poznato i kao povijesno lovište ne samo ribe, već i koralja. No to nije sve – Žirje je, čini se, poput najljepše škrinje s blagom kojoj se ne nazire dno, a tome svjedoči i činjenica da je blizu obale između uvala Mune i Koromašne otkriveno i veliko podmorsko arheološko nalazište bogato dragocjenim amforama.
PREKRASNE PLAŽE I AKTIVNI ODMOR
Atraktivne plaže i uvale poput Male Stupice, Velike, Male i Koromačne idealne su za kupanje, a ako ste ljubitelj aktivnog odmora, uvijek se možete odlučiti za bicikliranje, trekking ili kajakarenje.
Iako na otoku već desetljećima nema škole, iznenadit će vas koliko je limenih ljubimaca na njegovim cestama. Vjerovali ili ne, ali procjenjuje se da na svakog stanovnika dolaze čak tri automobila! S obzirom na godinu njihove proizvodnje i vozno stanje, danas ih komotno možemo proglasiti oldtajmerima, a živopisno Žirje upravo je zbog njih dobilo nadimak “hrvatska Kuba“.
POVIJEST KOJA PLEŠE NA SVAKOM KORAKU
Bizantski car Justinijan na Žirju je još u 6. stoljeću izgradio dvije obrambene utvrde, Gradinu (nad uvalom Stupica) i Gušternu (nad uvalom Mala stupica), a njihovi ostaci i danas ponosno stoje na otoku. Hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Žirje je 1059. godine darovao benediktincima, kasnije su njime vladali Mlečani i Turci, a kroz sve to vrijeme, otok je, zbog svog specifičnog geografskog položaja, uvijek imao ulogu predstraže. Vrlo važno vojno uporište bio je i za trajanja Domovinskog rata. Obalne bitnice Zvizdulje i Vela glava, promatračnica na brdu Straža (Štacijun) iznad Sela te zapovjedništvo u Mikuljicama odigrale su 1991. godine značajnu ulogu u obrani Šibenika od velikosrpske agresije. Tri nekadašnje otočke vojarne danas su napuštene i devastirane – nakon rata sve je opljačkano.
No vratimo se na ljepše teme, a to su čak četiri kulturna dobra registrirana na Žirju – župna crkva sv. Marije, utvrde Gradina i Gušterna te kompleks bunja Stari stan u predjelu Samograda (preventivno je zaštićena 1998., što je bila prva zaštita jedne suhozidne građevine u Hrvatskoj, a trajno 2008.).
OTOK ZA LJUBITELJE MIRNOG ODMORA
Iako na otoku nema diska i burnog noćnog života, zanimljivih kulturnih manifestacija definitivno mu ne manjka. Ipak je to rodni kraj našeg proslavljenog pijanista Maksima Mrvice! Tako se na Žirju svake godine, obično u srpnju i kolovozu, održava “Žirajsko kulturno ljeto“, legendarni festival bodulske kulture. A tu je i tradicionalna ribarska fešta, u sklopu koje se organiziraju i tzv. bodulska pripetavanja, na kojima se sudionici natječu u brojnim sportskim disciplinama kao što su balote (boćanje), karte, nogomet, vaterpolo, plivanje, potezanje konopa…
Na Žirju možda nećete pronaći luksuz, ali s njega ćete se kući vratiti s najljepšim uspomenama, a ima li išta dragocjenije od toga?
