Do ovog udaljenog hrvatskog otočja teško je doći, ali svi koji uspiju oduševe se njegovom ljepotom, divljinom i posebnom vezom s morem

Foto: Shutterstock

Udaljeno od kopna, izolirano od svijeta, a prekrasno i ponosno u svojoj posebnoj vezi s morem, na najudaljenijoj točki Hrvatske smjestilo se Palagruško otočje. Opjevana u ljetnom hitu grupe Šo! Mazgoon, Palagruža je uvijek bila mitsko mjesto svih mornara, ljubitelja mora i plovidbe. Palagruško otočje sastoji se od desetak otoka i otočića nasred Jadranskog mora, blizu morske granice s Italijom. Najbliži naseljeni otok je Lastovo, a formalno pripada općini Komiža na otoku Visu. Palagruža je zaista posebno mjesto, do kojeg je teško doći, ali oni koji ga posjete nagrađuje nevjerojatnim doživljajima i prizorima koji se pamte.

ROBINZONSKI ODMOR: ZABORAVITE BUKU I VREVU, OVDJE STE SAMO VI, PRIRODA I NEPREGLEDNO PLAVETNILO

Robinzonski odmor, daleko od svijeta i civilizacije, mnogima na prvu zvuči divno, no samo dok ne shvate da on podrazumijeva odricanje od nekih blagodati na koje smo navikli. No takav nas odmor nagrađuje na sasvim drukčiji način, krijepi dušu, odmara nas od zvukova, podražaja, stresa i u pravom smislu puni baterije za povratak u svakodnevicu. Upravo je takav odmor na Palagruži. Zaboravite na trgovine, restorane, barove i šušur. Ovdje ste samo vi, priroda i nepregledno plavetnilo Jadrana. Ako mislite da je to nešto za vas, o svjetioniku Palagruža brine tvrtka Plovput, preko koje možete ljeti dogovoriti smještaj uz minimalni boravak od 7 dana.

ZBOG BLAGE KLIME, NAJVEĆI OTOČIĆ VELA PALAGRUŽA IMA NAJVIŠE ENDEMSKIH BILJAKA U DALMACIJI

Glavni i najveći otok arhipelaga je Vela Palagruža, na kojoj se nalazi i poznati istoimeni svjetionik. Vela Palagruža visoka je 92 metra, duga 1400 metara i široka 300 metara. Već prvi pogled na ovaj neobičan otok otkriva neobičan sklop stijena i strmih klisura, na čijem vrhu ponosno stoji svjetionik, to svjetlo nade za umorne pomorce.

Otok je jedinstvenog biljnog pokrova, ima jako blagu klimu i jako malo oborina pa je vegetacija bujna u proljeće, jesen, pa čak i zimu, a ljeti je obala gotovo gola. Od svih otoka južne Dalmacije, Palagruža ima najviše endemskih biljaka. To su palagruška kupusina (Brassica botteri), palagruška zečina (Centaurea friderici), palagruška preslica (Muscari speciosum), pučinski vranjemil (Limonium diomedeum), Ornithogalum visianicum…

OTOK JE BIO NASTANJEN JOŠ PRIJE 9000 GODINA, A DANAS JE JEDINI STALNI STANOVNIK SVJETIONIČAR

Bez obzira na veliku udaljenost od kopna i težak teren, arheološki nalazi dokazuju da je Palagruža bila naseljena još prije 9000 godina. U srednjem vijeku tu je izgrađen samostan, a njegove su ruševine vidljive i danas. Danas je jedini stalni stanovnik svjetioničar, koji tijekom ljeta dočekuje goste koji se uspiju dokopati ovog komadića raja.

More oko Palagruškog otočja nekad je bilo jedna od najizdašnijih pozicija za izlov plave ribe. Danas se oko njega najviše love jastozi i bijela oborita riba. Najveća šansa za posjetiti ovo posebno mjesto je da sami doplovite ili se dogovorite za posjet s nekim od lokalnih ribara s Visa. Organiziranih grupnih izleta gotovo i da nema, i to je dobro.

PALAGRUŽA JE MORSKI PLANET ZA SEBE NA KOJEM MOŽETE UŽIVATI U POTPUNOJ SLOBODI I DIVLJINI

Osim glavnog otoka Vele Palagruže, koji površinom zapravo spada u kategoriju “otočića”, otočje čine još Mala Palagruža, hridi Volići, Pupak, Sika od Žala, Sika od Konfina, hrid Gaće i hrid Baba… Na jugoistoku se smjestio niski otočić Galiuja – službeno najjužnija kopnena točka Hrvatske. Palagruško otočje potpuno je drugačiji dio Hrvatske, Dalmacije i Mediterana, koji je ostao divlji, prekrasan i povezan s morem i prirodom. Palagruža je planet za sebe na kojem možete uživati u apsolutnoj slobodi i divljini. 

Pročitajte još