Na krov Afrike svake godine pokuša stići 30.000 ljudi: najstariji ‘osvajač’ imao je 89 godina, a najmlađi samo šest

Nazivaju ga ‘krovom Afrike‘, vrhom koji svaki planinar želi imati u svojim nogama, njegova je snježno bijela kapa u oštrom kontrastu s njegovim položajem, 350 kilometara od ekvatora… Ukras je nekih od najlegendarnijih afričkih prizora: slon ili žirafa, drva akacije i u pozadini on sa svojom snježnom ‘kapom’, ili potpuno ugaslim ili pozaspalim kraterima. Naravno, riječ je o najvišoj planini afričkog kontinenta! U ovom članku idemo u Tanzaniju, na jednu od najpoznatijih planina na svijetu, Kilimandžaro!

Planina Kilimandžaro visoka je 5895 metara. Najviša je planina u Africi, no ne samo to: Kilimandžaro je najviša ‘samostojeća’ planina na svijetu, to jest najviša planina na svijetu koja ne pripada nekom planinskom lancu. Krase ga čak tri kratera, od kojih su se dva urušila sama u sebe.

Njih dva, Mawenzi i Shira, zauvijek su zaspali, no Kibo samo drijema i mogao bi ponovno eruptirati. Od tog trojca, on je i najveći najviši, a na obodu njegova kratera nalazi se i najviši vrh Kilimandžara, Uhuru. Shira se, kažu geolozi, prvi put probudila prije 2,5 milijuna godina, a najaktivnija je bila prije 1,9 milijuna godina. Mawenzi i Kibo su mlađi, imaju oko milijun godina.

Znanstvenici tvrde da su ledenjaci na Kilimandžaru nastali prije 11700 godina. No, ledu se na toj planini doista ne piše dobro. Krajem 19. stoljeća vršni dio Kilimandžara bio je zavijen u led. Danas to više nije slučaj.

Naime, u razdoblju do 1912. do 2011. godine otopilo se, odnosno nestalo je čak 85 tamošnjeg leda. Početkom 20. stoljeća on je prekrivao površinu od 11,4 kilometra četvornih. Godine 2011. preostalo je samo 1,76 kilometara četvornih. Predviđa se da bi 2060. godine Kilimandžaro mogao ostati bez trunke ledenog prekrivača.

Planina Kilimandžaro je i dio ‘obitelji’ Seven Summits. Riječ je o najvišim vrhovima svih sedam kontinenata te je četvrti najviši u toj probranoj ekipi. Trenutačno je uspon do vrha moguć po sedam službenih ruta, a svaka od njih vodi do jednog od tri glavna bazna kampa. Iz tih kampova počinje konačni uspon na vrh, i to ponovno po tri zadane rute između kojih se može birati. Postoje i dvije rute za spust.

Kilimandžaro je klimatski vrlo zanimljiv. Naime, za uspon na njega kažu da je jednak iskustvu kao da hodate od ekvatora do Sjevernog pola, proći ćete sve klimatske zone. Svake godine taj osjećaj na svojoj koži pokuša iskusiti najmanje 30 tisuća ljudi, a njih između tri i šest izgubi život. Najveća je opasnost na toj planini upravo visina i različite komplikacije s visinskom bolesti i drugim stanjima i boljkama koja se mogu razviti na toj visini.

Problem znaju predstavljati i hladnoća, odroni kamenja i malarija. No, zov Kilimandžara je jak. Najstarija osoba koja je dosad stajala na njegovu vrhu imala je 89 godina i 37 dana, a najmlađa šest godina. Jedna se osoba, zalažući se za očuvanje nosoroga, čak popela na njegov vrh u kostimu te životinje.

Za kraj, još nekoliko zanimljivih podataka. Primjerice, prvi puta se u povijesnim zapisima spominje u drugom stoljeću, kao “velika snježna planina”. Nazivali su ga i “etiopskim Olimpom” te “velikom planinom zapadno od Zanzibara“.

Prvi europski istraživači pokušali su se popeti na njega sredinom 19. stoljeća. Prvi uspon ‘pripada’ Hansu Meyeru, no zahvaljujući Yohani Lauwou, njegovu vodiču. Na vrh su stali 1889. godine. Za Lauwoa će to biti tek prvi u nizu uspona na krov Afrike: ekspedicije na tu planinu vodit će narednih 70 godina, a preminuo je u 125 godini života. Kilimandžaro je i dom najvišeg drva u Africi: Entandrophragma excelsum visoka je 81,5 metara te stara 600 godina.