Planina na kojoj se susreću granice triju država izgleda kao da je odrezana i podsjeća na stol: često ju nazivaju izgubljenim svijetom

U planinama ima nešto doista magično i neodoljivo. Možda je to njihova visina i način na koji dodiruju oblake pa se gotovo neprimjetno stapaju s nebom. Možda je to osjećaj koji u nama bude, jer nas, i kada nam to nije po volji, vrate na pravo mjesto i pokažu koliko smo mali pred silama prirode. Podsjećaju nas da smo tek djelić mnogo veće cjeline, dio slagalice čije razmjere tek naslućujemo. Kako god bilo, planine zauzimaju posebno mjesto u našim srcima, a među njima se izdvaja i jedna koja nosi ime Roraima.

Ova neobična planina pamtljivog i nesvakidašnjeg oblika nalazi se u Južnoj Americi, na mjestu gdje se spajaju granice Brazila, Gvajane i Venezuele. Izdvojena je i stoga je dom posebne endemske flore i faune, milijunima godina oblikovana kapljicama kiše… Ponekad je, zbog njezine osamljenosti i jedinstvenosti, nazivaju ‘izgubljenim svijetom’.

Posebna je uvijek bila i za autohtono stanovništvo, narod Pemon. Riječ ‘roroi’ na njihovu jeziku znači ‘plavo-zeleno’, a ‘ma’ veliko. Smatraju je kućom bogova, panjem nadnaravnog drva na kojem je raslo sve voće i povrće svijeta, a koje je jednog dana posjekao Makunaima, mitsko biće.

Planina Roraima prepoznatljiva je po svom obliku koji je svrstava među najneobičnije planine na svijetu. Ona podsjeća na ogromni stol, odnosno nema tipičan vrh nego je potpuno ravna, praktički odsječena, s visokim liticama, visine od 400 do 1000 metara. Njezin vršni plato dugačak je 10 kilometara, a širok pet. Prosječna visina joj je između 2600 i 2700 metara.

Njezina najviša točka, koja doseže visinu od 2810 metara, nalazi se na području Venezuele, na južnoj strani platoa. Druga najviša točka nalazi se kojih osam kilometara sjeverno, na teritoriju Gvajane, i doseže 2772 metra. Točka susreta triju zemalja nalazi se na 2734 metra.

Što se tiče istraživanja, prva ozbiljnija uslijedila su u 19. stoljeću. No, tamošnja flora i fauna, koja obiluje posebitostima zbog tog izoliranog položaja od ostatka područja, još je uvijek uvelike neistražena i predstavlja svojevrsnu enigmu.

Planina Roraima, odnosno stijene koje je čine, ubrajaju se među najstarije na svijetu: procjenjuje se da imaju između 1,7 i dvije milijarde godina. Isto tako, Roraima je poznata i po svojim vodopadima i kristalnim jezercima, ali i spiljama. Naime, riječ je o kršu prepunom pukotina i spilja koje formiraju labirint dug čak 15 kilometara. Upravo tamo nalazi se i najveća kvarcna spilja na svijetu.

Zanimljiva je i planinarima. Prilaz toj planini na teritoriju Brazila ili Gvajane predstavlja pravu pustolovinu. Dolazak podrazumijeva ili višednevno hodanje ili vožnju malim aviončićem. U Venezueli je situacija malo drugačija: na njezinu je teritoriju planina pristupačna, no uspon na nju ipak u pravilu traje tri dana.