'Tekući pilav'
Aktivnosti
Proljeće u zelenilu i prirodi: ovih je pet gora i planina idealno ako tek počinjete planinariti
Sa sve višim temperaturama i sve brojnijim sunčanim danima, većina se ljudi ovih dana budi iz „zimskog sna“ i puni nekom novom energijom, voljom za aktivnosti, izlete i nove hobije. Možda vam je palo na pamet kako bi ovog proljeća mogli početi istraživati planine? Možda čak i postati pravi, ozbiljni planinar? Odlična ideja, no možda se pitate kako krenuti, kamo se za početak uputiti. Svakako za prvo planinarenje treba odabrati lijep, sunčan dan i neki jednostavniji izlet, kako zbog napora i hladnoće ne biste prerano odustali od svog novog hobija. Hrvatska, srećom, takvim odredištima obiluje, samo ih treba znati odabrati. Prilikom planiranja i istraživanja odredišta, provjerite dužinu staze, prosječno vrijeme prolaska, ali i visinsku razliku – taj je podatak onaj koji pokazuje koliko će uspon biti zahtjevan. Kako bismo vam olakšali izbor i odgovorili na pitanje gdje planinariti u Hrvatskoj, donosimo nekoliko prijedloga planina i gora te konkretnih staza prikladnih za početnike. Proučite naš popis, čvrstu i udobnu obuću na noge, vodu i sendvič u ruksak – i spremni ste za svoj prvi planinarski izlet.
MEDVEDNICA: LAGANE STAZE IZ MARKUŠEVCA ILI IZ ŠESTINA
Mnogim je Zagrepčanima logičan prvi izbor za susret s planinama njihova „kućna“ planina, Medvednica, odnosno kako ju većina stanovnika zove – Sljeme. I ona uistinu jest savršena za sve razine iskustva i kondicije, no samo ako znate koja staza je prikladna za vas. Nemojte, poput većine, krenuti na Bikčevićevu i misliti da uspon i izlet na Sljeme mora biti tako naporan i strm. Krenite iz Šestina, kod restorana Šestinski Lagvić, stazom broj 13 prema Kraljičinom zdencu. To je kratka i ugodna šetnja, bez teških uspona, idealna za početnike i obitelji s djecom.
Ako kod Kraljičinog zdenca poželite hodati dalje, prijeđite sljemensku cestu i nastavite još oko sat vremena do planinarskog doma Grafičar. Taj drugi dio puta jest malo teži od prvog, ali i dalje je vrlo ugodan i nije prezahtjevan. Još jedna lijepa i nezahtjevna staza nalazi se na istoku grada. Iz Markuševca skrenite prema ulici Gorščica i tamo parkirajte auto. Širok, makadamski put s vrlo blagim nagibom za nešto više od sat vremena dovest će vas do planinarskog doma Gorščica. Na ovoj stazi uspon je toliko blag i umjeren da ga gotovo nećete ni osjetiti, a ipak ćete se uspeti do 738 metara nadmorske visine.
MOSLAVAČKA GORA: LIJEPA ŠETNJA, VRH S POGLEDOM ZA PAMĆENJE I STARE UTVRDE
Moslavačka gora tek se počinje polako brendirati kao planinarsko odredište, no svakako zaslužuje to biti. Najviši vrh nalazi se na samo 487 metara i zaista ga nije teško „osvojiti“. Taj se vrh zove Humka, no puno je atraktivniji vrh Vis na 44 metra nadmorske visine, s kojeg se pruža nevjerojatan pogled na Moslavinu i okolne brežuljke.
Moslavačka gora poznata je i po starim utvrdama, od koje neke možete u svojoj šetnji obići. Najpoznatija je Garić-grad, kojeg je sagradio ban Stjepan Šubić, tu su i Jelengrad i Košuta grad, a planinari rado posjećuju i Belu crkvu i ostatke pavlinskog samostana. Predlažemo stazu od Podgarića, na kojoj vas na početku čeka malo jači uspon prema Garić gradu, ali nakon njega staza će biti gotovo ravna, a možete obići Humku, Vis i vratiti se prema početnoj točki, a ako ste raspoloženi za više hodanja, produžiti i do Bele crkve.
RAVNA GORA: PLANINARENJE S NAJLJEPŠIM POGLEDOM NA DVORAC TRAKOŠĆAN
Ova gora na sjeveru Hrvatske idealna je za izlet koji se može obogatiti posjetom najljepšem hrvatskom dvorcu Trakošćanu. Najviši je vrh visok 694 metra i na njemu se nalazi razgledna piramida visoka 11 metara s impresivnim pogledom, a na hrptu se nalazi i lijepa crkvica Sveta Tri kralja, planinarska kuća Pusti duh i planinarski dom Filićev dom.
Na stazu se uključite s parkirališta kod hotela Trakošćan, gdje se nalazi prva markacija. Od tamo do vrha može se doći različitim putevima, pa je lako osmisliti i napraviti lijepu kružnu turu. Do Filićeva doma preko Vrbanića trebat će vam oko dva sata, a na terasi u domu, s prekrasnim pogledom na Trakošćan, možete odmoriti uz finu hranu i piće.
PAPUK: OD IZLETIŠTA JANKOVAC DO NAJLJEPŠEG VRHA PLANINE
Izletište Jankovac na Papuku, Grofova poučna staza i impresivni slap Skakavac nadaleko su poznate atrakcije ove planine i parka prirode. Posjet ovoj park šumi nadopunite planinarenjem – uputite se na vrh Ivačka glava koji se nalazi na 913 metara nadmorske visine, a za koji kažu da je najljepši na cijelom Papuku.
Vrh je navodno ime dobio po plemiću iz Velike koji se zvao Ivanko, a nekad je bila poznata pod imenom Klinovac. Krenite s najvišeg prijevoja jankovačke ceste, pratite markacije i za manje od sat i pol naći ćete se na vrhu i uživati u pogledu na zelenilo ovog zaštitnika slavonske ravnice. Na samom kraju je malo strmiji uspon, no ostatak puta je ugodan.
RISNJAK: UPOZNAJTE NACIONALNI PARK NA NEZAHTJEVNIM STAZAMA LESKA I IZVOR KUPE
Planina Risnjak prava je riznica prirodnih ljepota, s razlogom proglašena nacionalnim parkom davne 1953. godine. Dok je njegov najviši vrh, Veliki Risnjak (1529 m/nmv), kao i atraktivni vrhovi Snježnik (1506 m/nmv) ili Guslica (1490 m/nmv), nešto što ćete ostaviti za svoje kasnije planinarske avanture, kad skupite iskustvo i kondiciju, upoznati dijelove ovog planinskog bisera možete i kao početnik.
Uputite se na poučnu stazu Leska koja kreće iz Crnog luga i duga je tek 4,2 kilometra, ili se uputite jednom od tri staze do izvora Kupe, koje su bez strmina, ugodne za hodanje i dobro markirane. Najkraća je staza iz sela Razloge, duga manje od dva kilometra, no ako želite uživati duže od 35 minuta, uputite se na stazu iz mjesta Hrvatsko i šetajte oko pet kilometara kroz prekrasan krajolik i magične boje ove rijeke.
Što sve trebate znati ako prvi put krećete na planinu?
Ako ste među onima koji planiraju prvi put svladati neku nadmorsku visinu, Putni Kofer donosi mali vodič, Planinarenje za početnike, da vam to iskustvo bude što ugodnije i, ono najvažnije – da budete sigurni.