Skrivena ljepota Like
Izgubljeni grad, koji je ležao pod debelim slojem pepela 1600 godina, mjesto je koje otkriva kako se radilo, živjelo, ali i uživalo u dalekoj prošlosti
Pompeji, grad u Kampaniji na jugu Italije, udaljen svega 23 kilometra od Napulja, najpoznatiji su po drevnim rimskim ruševinama koje su, zahvaljujući statusu jedinog arheološkog nalazišta u svijetu koje pruža cjelovitu sliku drevnog rimskog grada, dio UNESCO-ve svjetske baštine. Procjenjuje se da ih godišnje posjeti nevjerojatnih 2,5 milijuna turista. Moderni Pompeji osnovani su 1891., nakon što je odvjetnik Bartolo Longo ondje sagradio svetište Gospe od Pompeja, koje danas redovito pohode katolički hodočasnici. U gradu se nalazi i 80 metara visok zvonik, do čijeg vrha vodi dizalo i s kojeg se pruža prekrasan pogled na današnje Pompeje, Vezuv i dio drevnih Pompeja.
DREVNI GRAD PODIGNUT NA VULKANSKOJ STIJENI
Moderan grad, mali, ali šarmantan, koji leži u pompejskoj dolini, na rubu ruševina, u potpunosti je orijentiran na turizam i posjetiteljima nudi velik broj hotela, tradicionalnih restorana te unikatnih prodavaonica. A nekadašnji drevni rimski grad, podignut na vulkanskoj stijeni koja se uzdiže 30 metara iznad razine mora, potpuno je uništen u erupciji Vezuva 24. kolovoza 79. godine. Prije nego što su slučajno otkriveni, Pompeji su pod debelim slojem pepela ostali zatrpani čak 1600 godina.
DO ERUPCIJE SE VJEROVALO DA JE VEZUV OBIČNA PLANINA
Do tog kobnog dana, za Vezuv se vjerovalo da je obična planina. A onda se, oko 12 sati, začuo strahovit prasak i kroz krater vulkana suknula je lava, a smrtonosni oblak plinova dosezao je visinu od čak 33 kilometra. Procjenjuje se da je u erupciji oslobođeno 100.000 puta više toplinske energije od atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki u Japanu. Temperatura je dosegnula 300 stupnjeva Celzijevih, što je bilo dovoljno da u djeliću sekunde ubije ljude.
Nakon monstruoznog stupa vulkanskog materijala, koji se nadvio nad gradom u kojem je tad živjelo oko 20.000 ljudi, uslijedila je “kiša” kamenja i pepela koja je zatrpala sve u radijusu od 70 kilometara. Naknadni potresi i plimni valovi trajali su sve do sljedećeg jutra. Pompeji su bili izbrisani s lica zemlje. Preživjeli su mogli samo pokušati pronaći svoje mrtve i pobjeći na neko sigurnije mjesto. Točan broj žrtava nikad nije utvrđen.
ZAHVALJUJUĆI TRGOVINI VINOM I ULJEM, ŽIVOT U GRADU JE CVAO
No život u drevnim Pompejima počeo je puno, puno prije ubojite erupcije Vezuva. Prvo naselje na tom prostoru osnovali su Etruščani još krajem 7. stoljeća prije Krista. Pompeji, opasani zidinama, služili su im kao sigurna luka i trgovačko središte. Gradom su poslije vladali Grci i Samniti, a 290. godine prije nove ere vlast su preuzeli Rimljani. Pompeji, zahvaljujući unosnoj trgovini vinom i uljem, polako, ali sigurno doživjeli su pravi gospodarski procvat.
ISKAPANJE I ISTRAŽIVANJA POČELI SU TEK IZA 1860. GODINE
Još stotinama godina nakon katastrofe, za drevne Pompeje uopće se nije znalo. Iako su tu i tamo bili iskopani rijetki ostaci nekog oslikanog zida, tek je 1763. godine pronađen natpis koji je potvrdio pravo ime grada Pompeja. A 1860., kad je za ravnatelja arheološke lokacije izabran Giuseppe Fiorelli, počelo je prvo ozbiljno iskapanje izgubljenog grada. On je bio prvi koji je primijenio sustav konzerviranja otkrića, a njegov posao kasnije je, od 1924. do 1961., usavršio arheolog Amedeo Maiuri.
Pompeji kao turističko odredište vrve povijesnim lokacijama koje morate vidjeti. Jedna od najpopularnijih definitivno je najstariji do danas sačuvani rimski amfiteatar, koji je mogao primiti 20.000 ljudi i u kojem su se organizirale borbe životinja i gladijatora te izvršavala pogubljenja. Tu je i Apolonov hram posvećen tom grčkom i rimskom bogu. Upravo za vrijeme njegove vladavine održavale su se gladijatorske igre, ali i kazališne predstave u čast njegovoj sestri Diani i njemu.
CENTAR POLITIČKOG I KULTURNOG ŽIVOTA BIO JE FORUM
Pompejski forum – nekadašnje žarište vjerskog, političkog i kulturnog života drevnog grada, ujedno i glavni trg dug 142 i širok 38 metara, uokviren kolonadom dorskih i jonskih stupova, zatim odlično očuvane kupelji u njegovoj neposrednoj blizini, Palaestra s bazenom u centru – dvorište koje su mladi Pompejci koristili kao vježbalište za fizički i intelektualni trening, veliko kazalište – dom tragedije, komedije, plesa, glazbe i političkih skupova, hram posvećen egipatskoj božici Izidi, privatne rezidencije, luksuzne aristokratske kuće… Pripremite se za višesatno hodanje, jer sve nabrojano nije ni polovica lokaliteta koje su “must see“ u Pompejima!
U POMPEJIMA SU POSTOJALI I BORDELI, KOJE SU KORISTILI BOGATI MOĆNICI
Žrtvama vulkana posvećen je tzv. Vrt bjegunaca. Stari vinograd smješten u pozadini Pompeja danas je počivalište za 13 ljudi koji su očajnički pokušavali pobjeći od erupcije. Gipsani odljevi njihovih tijela zgrčenih od užasa zorno prikazuju horor koji je zadesio stanovnike spomenutog grada. Pompeji su bili poznati i po bordelima, tj. kućama zadovoljstva u kojima su uživali bogati moćnici. Ova mjesta u prošlosti su se opisivala kao “erotske poslastice“, no njihova stvarnost zapravo je bila tragična. Naime, većina seksualnih radnica bile su robinje, lišene svih osnovnih ljudskih prava. Danas u ostacima ovih bordela možete razgledati brojne eksplicitne erotske prizore naslikane na zidovima.
Likovna umjetnost, osobito freske, bile su iznimno popularne u Pompejima. Moglo ih se vidjeti i u javnim te privatnim zgradama. Velik broj prostorija u drevnom gradu bio je malen i bez prozora pa su stanovnici koristili svijetle slike kako bi ih “oživjeli“ i vizualno povećali.
Zahvaljujući trudu i znanju velikih istraživača i arheologa, Pompeji, srećom, nisu ostali zaboravljen grad. Ako vam se pruži prilika, svakako ih posjetite, sigurno nećete požaliti!
