zaštitnik grada Karlovca
Aktualnosti
Fascinantno otkriće u Pompejima: skučena pekarnica pokazala je mučnu istinu o životu i radu u tom drevnom gradu
U središtu antičkog grada Pompeja, arheolozi su prije nekoliko dana došli do novog otkrića koje baca svjetlo na nekadašnji način života. Naime, kako stoji u priopćenju Arheološkog parka Pompeji objavljenom u petak, tim od nekoliko stručnjaka pronašao je drevnu pekarnicu kojom su upravljali robovi. Ovo nevjerojatno nalazište otkriva mračnu stranu prošlosti, kada su porobljeni ljudi i magarci bili zatvoreni u skučenom prostoru, prisiljeni svakodnevno raditi kako bi pokretali mlin za mljevenje žitarica namijenjenih proizvodnji kruha.
U POMPEJIMA OTKRIVENA PEKARA: MAGARCI SU GURALI ŽRVANJ, DOK SU RADNICI DODAVALI ŽITO, PRATILI PROCES I SKUPLJALI BRAŠNO
Prostor pekarnice sastojao se od uske, zagušljive prostorije koja je bila lišena bilo kakvog vanjskog pogleda. Maleni, visoki prozori prekriveni rešetkama dopuštali su tek minimalnu količinu svjetlosti da prodre unutra. Surova stvarnost robovlasničkog društva reflektirala se u ovoj prostoriji, gdje su životinje i ljudi bili izloženi nečovječnom radu.
“Prostor je bio toliko malen da dva magarca nisu mogla proći u isto vrijeme, pa su uvijek morali paziti da budu u nekoj vrsti sinkronizacije s ostalima”, izjavio je za svjetske medije Gabriel Zuchtriegel, ravnatelj Arheološkog parka Pompeji.
SVJEDOČANSTVA O PATNJI MUŠKARACA, ŽENA I ŽIVOTINJA
Ovo najnovije otkriće svjedoči o mukotrpnom radu kojem su muškarci, žene i životinje bili podvrgnuti u drevnim mlinovima, odnosno pekarnicama. Uvjeti su također bili mučni za magarce, koji su bili vezanih očiju i prisiljeni hodati u krug satima. “Bokovi su im bili izrezani do kostiju od nemilosrdnog bičevanja, kopita su im se izobličila do čudnih dimenzija od stalnog kruženja, a cijela im je koža bila umrljana šugom i izdubljena od gladi”, stoji u priopćenju koje je šokiralo javnost.
Zuchtriegel je također rekao da je ove zatvorske pekare prethodno opisao rimski pisac Apulej u 2. stoljeću n. e., u svom djelu “Metamorfoze”, također poznatom kao “Zlatni magarac”, u kojem se protagonist Lucije “preobrazio u magarca i bio prodan mlinaru”. Zuchtriegel je istaknuo kako se u tom djelu mogu pronaći vrijedne informacije i prikazi nekadašnjeg načina života, koji se danas često zanemaruje.
IZLOŽBA KOJA ĆE POSJETITELJIMA PRUŽITI PRILIKU DA ISTRAŽE ONU DRUGU, MRAČNU STRANU POMPEJA
Ovo intrigantno otkriće odličan je poziv na izložbu u Arheološkom parku Pompeji, čije je otvaranje planirano za petak, 15. prosinca. Fokus izložbe usmjeren je na skupine ljudi koji su često bili zanemareni u stranicama povijesnih knjiga, poput porobljenih pojedinaca. Oni su, kako piše Arheološki park, “činili većinu stanovništva i njihov rad značajno je doprinio ne samo ekonomiji, već i oblikovanju kulture i društvenog tkiva rimske civilizacije”. Izložba će pružiti priliku za istraživanje i bolje razumijevanje ključnih elemenata povijesti koji često ostaju ispod radara kada se govori o tom razdoblju.