Kvizovi
Simbol Rima i slavne prošlosti: deset stvari koje niste znali o Koloseumu
Posjet Rimu, vječnom gradu, nikad nije potpun bez posjeta Koloseumu, amfiteatru koji je prepoznatljivi simbol ovog grada i jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija na svijetu. Gradnja je počela 70. godine prije Krista, a 2007. je uvršten u sedam modernih svjetskih čuda. U njemu su se održavale borbe gladijatora i borbe sa životinjama, zbog čega je, procjenjuje se, u njemu život izgubilo više od pola milijuna ljudi i milijun životinja. Evo koje još zanimljivosti o ovoj važnoj građevini možda niste znali!
SAGRAĐEN JE U SAMO OSAM GODINA
Temelji Koloseuma postavljeni su 72 godine prije Krista i gradnja je dovršena u samo osam godina za vrijeme vladavina careva Vespazijana i Titusa. Iako je, očito, nevjerojatno star, u usporedbi s nekim drugim svjetskim čudima je relativno mlad. Piramide u Gizi dvostruko su starije, a Stonehenge je sagrađen prije punih 5000 godina.
IMPRESIVNIH JE DIMENZIJA
Koloseum nema oblik kruga već elipse, dugačak je 189 i širok 156 metara, visok 48 metara i zauzima površinu od 24 tisuće četvornih metara. Danas je, međutim, sačuvano samo 30-ak posto originalne građevine. Pretpostavlja se da je u vrijeme gradnje izgledao bitno drukčije nego danas.
ORIGINALNO IME JE PROMIJENJENO
Iako ga danas svi znaju kao Koloseum, originalno ime simbola Italije bilo je Flavijanov Amfiteatar, prema moćnoj rimskoj dinastiji koja je vladala carstvom od 69 do 96 godine prije Krista. Povjesničari smatraju da današnje ime potječe od “Collosis Neronis”, 30 metara visokog brončanog kipa cara Nerona.
TKO SU BILI GLADIJATORI
Većina ratnika u arena bili su robovi ili zatvorenici, a u njihovim krvavim borbama carevi su uživali iz gledališta. No ponekad bi car Komod poželio sam izaći na teren – tada bi robovima dali drvene mačeve, a on bi hranio svoj ego “uvjerljivim pobjedama”.
ULAZ NA BORBE BIO JE BESPLATAN
Čak i ako u Rimu niste spadali u bogatiji dio društva mogli ste uživati u krvavim borbama. Carevi su koristili arenu za promociju sebe i svoje politike te je ulaz za Rimljane bio besplatan. No, kako carevi od stranaca nisu imali neke koristi, oni su morali platiti da bi gledali borbe.
IMA ČAK 80 ULAZA, ALI NISU SVI BILI ZA PUBLIKU
Koloseum ima 80 ulaza. Od toga su njih 76 koristili obični građani, publika, dva su bila za važne goste, careve i dužnosnike, a zadnja dva bila su za gladijatore. Vrata života bila su smještena na istočnoj strani arene i na njega su ulazili prije borbe. Na zapadnoj strani bila su Vrata smrti, na koja su nesretne gladijatore iznosili nakon borbe.
IMAO JE VRHUNSKI SUSTAV EVAKUACIJE
Brojna vrata koja smo maloprije spomenuli značila su da se Koloseum može brzo isprazniti. U prostoru u koji je moglo stati 87 tisuća gledatelja često je ispražnjen u desetak minuta.
KOLOSEUM JE OGROMNA GROBNICA
Povjesničari još debatiraju u vezi brojnih činjenica oko Koloseuma, ali u jednoj se gotovo svi slažu: bio je mjesto pogibije ogromnog broja ljudi i životinja. Stručnjaci procjenjuju da je oko pola milijuna ljudi i oko milijun životinja izgubilo u areni svoj život samo u svrhu nečije zabave.
GLADIJATOR NIJE SNIMLJEN U RIMU
Jedan od najpoznatijih filmova koji se bavi životima rimskih boraca, Gladijator iz 2000. redatelja Ridleyja Scotta s Russellom Croweom u glavnoj ulozi, nije snimljen u Rimu iako je redatelj ishodio brojne komplicirane dozvole da radnju smjesti na autentičnu povijesnu lokaciju. No, Scott nije bio zadovoljan pa je film snimio na Malti gdje je izgrađena replika arene.
JOŠ SE NE ZNA JE LI SLUŽIO I ZA BITKE BRODOVA
Dio povjesničara vjeruje da je arena u vrijeme Julija Cezara služila i za bitke brodova, ali za to nema čvrstih dokaza. Prema toj teoriji, arena bi se kompletno poplavila i napravilo bi se uprizorenje pravih morskih bitki.
ČITAJTE JOŠ: Eiffelov toranj: zanimljivosti o najpopularnijoj svjetskoj turističkoj atrakciji
