Ova europska metropola ima 5500 skloništa koja u slučaju rata mogu primiti milijun stanovnika: u njima danas ljudi plivaju, vježbaju i vode djecu na igru

Iako Finska slovi kao jedna od najsigurnijih i najsretnijih zemalja na svijetu, ispod površine njezinog glavnog grada Helsinkija skriva se opsežan sustav civilne zaštite, čitava mreža tunela, dvorana i skloništa, koja u kriznim situacijama može zaštititi cjelokupno stanovništvo. Naime, finska prijestolnica ima oko 5500 civilnih skloništa s otprilike 955.000 mjesta, što je dovoljno za smještaj svih stanovnika ne samo prijestolnice, već i okolnih mjesta. Na razini čitave države postoji oko 50.000 skloništa.

Prema zakonu, sve veće stambene, poslovne i javne zgrade moraju imati vlastito sklonište u podrumu ili prizemlju, dok su građanima koji žive u manjim ili starijim objektima bez takvih prostora na raspolaganju velika zajednička skloništa, duboko ukopana u granitnu stijenu.

Posebnost finskog sustava leži u tome što su mnoga skloništa u mirnodopskim uvjetima aktivno uključena u svakodnevni život grada. Tako se u njima nalaze parkirališta, streličarski klubovi, bazeni, hokejaške i dvorane za druge sportove, skate-parkovi, karting-staze, igraonice za djecu, kulturni prostori te kazališne dvorane.

Jedno od najvećih skloništa u Helsinkiju, koje u izvanrednim okolnostima može primiti oko 3800 ljudi, zove se Itäkeskus i trenutačno funkcionira kao veliki gradski bazenski kompleks. Isti je dovršen 1993. godine i sastoji se od olimpijskog te još dva bazena, dva tobogana, skakaonice, teretane i šest sauna, prenosi portal The New York Times.

Čitav sustav civilne zaštite u Helsinkiju projektiran je tako da se u roku od 72 sata može isprazniti i prenamijeniti u skloništa. Opremljen je debelim čeličnim vratima, sustavima za filtraciju zraka, vlastitim izvorima energije, sanitarnim čvorovima te prostorima za boravak ljudi tijekom duljeg vremena. Veća skloništa imaju i prostore za dekontaminaciju, namijenjene zaštiti od kemijskih agenasa te nuklearnog zračenja.

Zbog guste mreže podzemnih prostora, Helsinki je još 2011. donio poseban urbanistički plan za svoj podzemni grad, kojim se reguliraju gradnja i korištenje prostora ispod površine. Gradske službe građanima pružaju karte i informacije o najbližim skloništima, a interes za tim podacima znatno je porastao nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Za razliku od većine europskih zemalja koje su nakon Hladnog rata zanemarile civilnu zaštitu, Finska je nastavila ulagati u skloništa i pripravnost. Tako danas podzemni prostori Helsinkija imaju dvostruku ulogu, oni služe kao mjesta rekreacije i javnog života, ali u slučaju krize, mogu se brzo pretvoriti u sigurna utočišta za građane.

S obzirom na to da je mnogo zemljišta neiskorišteno, grad Helsinki pretvorio je neka od svojih skloništa u prostore za svakodnevnu javnu upotrebu. Jedan od njih nalazi se u blizini tržnice Hakaniemi. Točnije, 18 metara ispod granitne stijene skriva se Leikkiluola, tj. špilja za igru, čaroban labirint prepun zabavnih aktivnosti za djecu, od tobogana do ljestava od užeta i trampolina.

Stanice metroa od Sörnäinena do Ruoholahtija također su opremljene kao skloništa, baš kao i Vapaan Taiteen Tila, špiljski prostor za scenske produkcije i izložbe, smješten u blizini Sveučilišta umjetnosti Helsinki. Jedna špilja služi i kao Muzej civilne zaštite. Sva skloništa označena su znakom plavog trokuta na narančastoj pozadini i dizajnirana su tako da mogu izdržati urušavanje zgrada, udarne valove te zračenje.

U izvanrednim uvjetima, potreba za preseljenjem u sklonište civilne zaštite označava se općim signalom uzbune i upozorenjem o hitnom slučaju, koje se emitira na svim radijskim i prikazuje na televizijskim kanalima te objavljuje u mobilnoj aplikaciji 112.