Gusta šuma na istoku Hrvatske leži u zagrljaju dviju rijeka i dom je slavnog hrasta od kojeg su izgrađene neke od najvažnijih europskih građevina

Tamno je to i gusto, pomalo zagonetno zelenilo između dviju rijeka iz kojeg se noću nerijetko čuje zavijanje čagljeva. Mjesto je to rođenja čistog zraka, dom brojnih rijeka i rječica koje vlaže tlo i ‘opijaju’ nevjerojatne divove čije krošnje pletu to gusto pletivo – slavne slavonske hrastove. Spačvanska šuma istinski je dom cijenjenog hrasta lužnjaka koji može doseći i 50 metara visine te dob od 400 godina i danas predstavlja najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.

Sve govori i jedan, u kontekstu ovog kutka naše zemlje, vrlo poznat citat. „Ako želite kušati pravi konjak, idite u francusku pokrajinu Cognac, a ako želite vidjeti pravi hrast lužnjak, idite u Slavoniju”, glasi rečenica koja govori o važnosti te šume u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Spačvanska šuma obgrljena je dvjema rijekama, Savom i Dunavom, kao svojevrsnim riječnim gigantima, dok područje krase manje rijeke – Bosut, Ljubnja, Brežnica, Berava, Biđa, Studva i, naravno, Spačva, središnji i najduži vodotok u tzv. Spačvanskom bazenu koji pak predstavlja najniži i vodom najnatopljeniji dio tog dijela Posavine. Spačvanska šuma prostire se na površini od oko 40 tisuća hektara, a prelazi i granice Hrvatske, one sa Srbijom, te se nastavlja u jednom dijelu vojvođanskog Srijema. S tim dijelom, njezina ukupna površina povećava se na oko 52 tisuće hektara.

No, nije uvijek bila ‘pitoma’ kao danas. Kako pišu na stranicama TZ-a Vukovarsko-srijemske županije, najveća šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (a neki kažu i na području Europe) nekada je ipak bila malo drugačija. Bila je neuređena i divlja, ‘prašumska’… No, kao i danas, i onda se i njezin najvažniji stanovnik – hrast lužnjak – pokazivao u svom punom zelenom sjaju.

Riječ je o doista impozantnom drvetu. Voli vodu, zato mu je vlažni Spačvanski bazen toliko ‘drag’, a dostiže starost i od 400 godina, visinu od čak 50 metara, dok mu promjer debla može biti i do dva i pol metra. Neki od takvih divova i danas su stanovnici te slavonske šume.

Drvena građa koja se dobiva od njega na slavnom je glasu. Poznata je kao čvrsta i trajna, idealna za izradu namještaja, ali i mnogo ozbiljnih stvari kao što su pragovi željezničkih pruga ili pak brodovi i mostovi. Ili građevine. Upravo je taj slavonski spačvanski hrast lužnjak sastavni dio brojnih crkava diljem Europe, a Spačvanska šuma, odnosno drvo iz nje, dio je nekih od najslavnijih građevina na kontinentu. Neke od onih u čijoj je gradnji korištena su parlament u Budimpešti ili pak Nova vijećnica u Beču. Odličan je materijal i za izradu vinskih bačvi.

Hrast lužnjak, kao najvažniji i najslavniji stanovnik prostranstva koje se zove Spačvanska šuma, prekriva čak 96 posto površine na kojoj se ona prostire, no ipak nije jedini. Osim njega, šumu čine i poljski jasen, obični grab, javor klen… A između njih, i u suživotu s njima, žive divlje svinje, srne i jeleni, tvorovi, lasice i kune, čagljevi, ali i cijeli niz ptica te, što se tiče tamošnjih vodenih tokova, riba. Uostalom, Spačvanska šuma je dio ekološke mreže Natura 2000.

No, Spačvanska je šuma mjesto u koje često navraćaju i ljudi, i to ne samo u potrazi za kvalitetnom drvnom građom. Mnogi tamo traže odmak od užurbane svakodnevice, mir i opuštanje uma ili pak kvalitetan izlet i boravak u prirodi. Za ovo potonje možda je najbolja adresa odlazak do Bioekološko-edukacijskog centra Virovi. Mjesto je to koje se ističe kao početna točka za istraživanje tog područja.

Upravo kod tog Centra, koji ime nosi po tamošnjem vodenom fenomenu Virovi, počinje poučna staza Virovi, na kojoj možete doznati osnove o Spačvanskoj šumi i njezinim stanovnicima. Staza je dugačka oko 2700 metara, a krajnje joj je odredište zanimljivo arheološko nalazište po imenu Virgrad, ostaci utvrde iz 12. stoljeća. Isto tako, ljubitelji biciklizma moći će uživati u tamošnjih pet biciklističkih staza, a kod samog centra nalazi se i pristanište solarne brodice.