Mjesta

Mistični prirodni fenomen, koji nije rijeka, jezero, potok ni močvara, nerazvikano je carstvo vode, zelenila i životinja na istoku Hrvatske

Ako vas put nanese u „grad roda“ ili „vrata spačvanskog bazena“, kako ponekad nazivaju Otok, gradić u Vukovarsko-srijemskoj županiji, jednu stvar nikako ne smijete propustiti. Otočki virovi neobično su mjesto, i dan danas bez definicije, ‘skriveno’ u Spačvanskoj šumi, najvećoj cjelovitoj šumi hrasta lužnjaka u Europi, zelenom prostranstvu velikom čak 40 tisuća hektara. Kažemo bez definicije, jer tako se barem čini. Naime, Otočki virovi nisu jezero. Nisu ni rijeka, ni potok, ni močvara. Nisu ništa od toga, a opet nikada ne presušuju, iako im vodostaj jako varira pa ‘koketiraju’ s rijekom Spačvom, a preko nje i s Bosutom i Savom. Otočki virovi su hidrodinamički svijet za sebe, većini još uvijek nepoznat i neotkriven.

MINI VODIČ PO LJUBLJANIKako provesti jedan dan u Ljubljani: grad je dovoljno malen da ga možete istražiti pješice i na svakom koraku skriva jedno novo iznenađenje
Nastavi čitati

PROSTIRU SE NA POVRŠINI OD 79ČETVORNIH KILOMETARA, A DUGI SU NAJMANJE 18 KM

Stručnjaci imaju svoje objašnjenje. Vjerojatno su za sve pobrojane karakteristike, kažu, krivi svojevrsni sustav spojenih posuda i visoke podzemne vode. No, kako god bilo, Otočki virovi prostiru se na površini od oko 79 kilometara četvornih. Dugački su najmanje 18 kilometara, a široki od 60 do 100 metara. Ponekad ih se, zbog njihove ljepote, naziva ‘malim Kopačkim ritom‘, a dio su i ekološke mreže Natura 2000.

DIO BOGATOG BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA NAJBOLJE ĆETE DOŽIVJETI NA POUČNIM STAZAMA I U VOŽNJI BRODOM

Područje je bogato životinjskim i biljnim svijetom. Neki od brojnih stanovnika su siva čaplja, orao štekavac, vidre, crna roda, pa čak i ris. Velike su šanse da ćete neke od njih, a obavezno patke i labudove, vidjeti ako se otisnete na neku od tamošnjih poučnih staza, primjerice onu koja će vas odvesti i do arheološkog nalazišta Virgrad, do kojeg vozi i brod na solarni pogon. I on kreće, kao i sama staza, od Bioekološko-edukacijskog centra koji je prije nekoliko godina niknuo na obali Virova. Osim pješačkih, posjetiteljima se na izbor nude i biciklističke te veslačke staze u području.

Što su mirila
MJESTA POSEBNE SIMBOLIKEZnate li što su mirila? Kamenje na Velebitu čuva duše preminulih pastira i simbol je stoljetne tradicije ovog kraja
Nastavi čitati

NALAZIŠTE VIRGRAD SU OSTACI STARE UTVRDE IZGRAĐENE OD HRASTA LUŽNJAKA

Arheološko nalazište Virgrad zapravo su ostaci utvrde iz 12. stoljeća. Do današnjih su dana očuvani samo njezin središnji plato i dva opkopa, no original mora da je izgledao odlično. Utvrda je, kaže znanost, bila kružnog oblika i izgrađena od drva, zemlje, opeke i kamena. Njezina visoka obrambena ograda bila je izgrađena od hrasta. Upravo je hrast i danas glavna ‘zvijezda’ područja. Pravi gorostasi hrasta lužnjaka, visoki 40-metara, rastu na suprotnoj obali Virova, u rezervatu šumske vegetacije Lože velikom 100 hektara koji se također može ‘osjetiti’ šetnjom po još jednoj poučnoj stazi.

U BIOEKOLOŠKO-EDUKACIJSKOM CENTRU VIROVI MOŽETE VIDJETI SVIJET „OČIMA PRIRODE“

Spomenuti Bioekološko-edukacijski centar, u kojem se nalazi i restoran, zamišljen je i služi kao ‘baza’ za posjetitelje Virova sa smještajnim, edukativnim i ostalim sadržajima te mogućnošću najma bicikala ili pak primjerice kajaka. Posebno je zanimljiv i multimedijalni dio Centra, u kojem se među ostalim ističe taktilni zid „Očima prirode“, koji omogućava posjetiteljima da i ‘virtualno’ istraže područje Virova i to na način kako to vide orao štekavac u letu, riba u vodi ili jelen u trku.

JEDINSTVENA SUVARA JEDAN JE OD SIMBOLA GRADA OTOKA

Iako smo Otok ‘samo spomenuli’ pa odmah pojurili u Virove, u tom se gradu, inače najmlađem u Hrvatskoj, definitivno vrijedi zadržati. Naime, u njemu se nalazi jedinstveno zdanje na području jugoistočne Europe, a današnji simbol i ponos grada – tradicionalna suvara, odnosno mlin na konjski pogon. Suvara u Otoku jedini je takav objekt u Hrvatskoj, što očuvan što obnovljen. Nekada ih je na području Otoka bilo osam, a gradili su ih imućni stanovnici mjesta u 18. stoljeću. Suvare su bile izuzetno korisna stvar – za razliku od vodenica mogle su raditi u svim vremenskim uvjetima, dakle cijele godine.

OBNOVLJENA SUVARA DANAS JE KULTUROLOŠKI SPOMENIK NAJVIŠE VRIJEDNOSTI I ETNOMUZEJ NA OTVORENOM

Otočka obnovljena suvara danas je kulturološki spomenik najviše vrijednosti, radi čega se Otok, hvale se u tom gradu, svrstava među 13 lokacija u Hrvatskoj koje imaju status etno-muzeja na otvorenom. U etno-muzej je pretvorena nakon prestanka s radom 60-ih godina. Dok je radila, u njoj su žitarice mljela maksimalno četiri konja, koji su pokretali drveno kolo promjera 14 metara s ukupno 520 zupčanika te žrvanj težak 250 kilograma.

Aktualno

Pročitajte još