
JEDINSTVENA PRIRODA
Mjesta
Granada, središte istoimene provincije u španjolskoj Andaluziji, smještena na brežuljcima u podnožju Sierre Nevade i na svega sat vremena vožnje od obale Sredozemnog mora, mnogima je idealno turističko odredište. Oni koji su je već posjetili, s oduševljenjem pričaju o Alhambri, monumentalnoj palači posljednjih muslimanskih vladara Španjolske, no malotko je posjetio špiljske kuće Sacromonte, nepoznat biser tog pitoresknog kraja. Skriven u istoimenom starom romskom susjedstvu Granade, ovaj kompleks snježnobijelih špilja iskopanih u brdu pružao je sigurnost svojim stanovnicima ne samo od užarenog andaluzijskog sunca i zimskih kiša, već i vjerskog te etničkog progona.
Danas su špiljske kuće dio Sacromonte etnografskog muzeja (Sacromonte Caves Museum ili Barranco de los negros), koji je svoja vrata za posjetitelje otvorio 2002. godine. Isti sadrži 11 kuća u njihovom izvornom obliku, od kojih se većina sastoji od nekoliko soba s osnovnim namještajem i raznim zanatskim alatima. Svaka špilja ima svoju temu – tipična nastamba, štala, kuhinja, keramička, tekstilna ili radionica za pletenje košara…
Špiljske kuće u Granadi nisu popularne među turistima zbog svog nepristupačnog terena. S obzirom na to da leže na vrhu vrlo strmog brda, uspon do njih sve je samo ne lagan. Ali svakako se isplati – i zbog same povijesti ovog unikatnog naselja, ali i spektakularnog pogleda na Alhambru. Nedaleko od muzeja nekad je postojao i špiljski hotel, ali isti, nažalost, više ne radi.
Osim Roma, u četvrti Sacromonte živjeli su i tzv. moriscosi. To su muslimanski stanovnici Španjolske i njihovi potomci – Mauri, Arapi i sjevernoafrički Berberi, koji su nakon kršćanskog osvajanja Granade 1492. protjerani u sjevernu Afriku ili su bili nasilno pokršteni. Koristili su ih i oslobođeni ili odbjegli crni robovi i Kastiljci. Romi, osim što se nisu smjeli nastaniti unutar gradskih zidina, tad su morali napustiti svoj tradicionalni nomadski način života i postati zanatlije. Tako marginalizirani, oni, ali i drugi stanovnici ovih špilja, bili su izvan administrativne i crkvene kontrole, uključujući i španjolsku inkviziciju.
A nakon španjolskog građanskog rata, između 1940-ih i 1950-ih godina, izmučeni glađu, u brda Sacromontea pobjegli su i farmeri iz ruralnih dijelova Granade. Zajednica nikad nije bila veća. Sve se stubokom promijenilo 1963., kad je kiša, koja je padala punih šest mjeseci, destabilizirala cijelo područje i zaprijetila mu urušavanjem. Vlasti su tad nasilno iselile stanovnike špilja Sacromonte, naredivši im da se nikad više ne vrate. To je ujedno bio i kraj romske povijesti u tom kraju.
Na prvi pogled ove špilje izgledaju veličanstveno. Ali čim postanete svjesni činjenice da su ljudi u njima živjeli bez struje, tekuće vode, liječnika, u neopisivoj bijedi i neimaštini, izolirani i zaboravljeni od ostatka svijeta, preplavit će vas osjećaj mučnine, bijesa i neizmjerne tuge.
Dok hodate ovim poštovanja vrijednim mjestom, sa zidova špilja pratit će vas fotografije stvarnih obitelji kojima je to svojedobno bio jedini dom. Neke špilje čak imaju i otvor prema susjednim improviziranim stajama. Temperature su, naime, u ovim nastambama prilično niske. Stanovnici su se tijekom hladnih zima pokušavali ugrijati pomoću tjelesne topline koju su stvarale njihove životinje. Higijenski uvjeti nisu bili dostojni čovjeka, ali drugog načina za preživljavanje jednostavno nije bilo. Da stvar bude još gora, stanarima špilja tik pred nosom bili su obrisi već spomenute Alhambre, ultimativni simbol bogatstva i moći u Granadi. Ona kao da ih je još više podsjećala na njihovu nesreću.
No i u tako teškim trenucima, ljudi su svoj prkos izražavali kroz ples, u ovom slučaju – flamenko. Sacromonte je jedna od njegovih glavnih kolijevki u Španjolskoj. Tradicija flamenka nastala je kao spoj arapske, židovske i romske kulture, a jedna špilja posvećena je upravo njegovoj povijesti. Rome iz Sacromontea u svojoj knjizi “Romancero Gitano“ još 1928. godine opjevao je slavni španjolski dramatičar i pjesnik Federico García Lorca.
Tamara Marino, fotografkinja National Geographica, tvrdi da su špilje Sacromonte i danas dom nekim ljudima. Navodno se ilegalni migranti ondje često skrivaju od vlasti i deportacije, a drugi u njih dolaze živjeti zbog loše financijske situacije.
JEDINSTVENA PRIRODA
PROSLAVA S PLEMENITIM CILJEM
VELIKI VODIČ ZA KRK
UKLESANO U STIJENU
svojevrsni misterij
MJESTO NEVJEROJATNE LJEPOTE
Raj na rubu vulkana
GRAD KOJI OSVAJA NA PRVU
EKSTRAVAGANTNI LUKSUZ
atrakcija u susjedstvu
S plaže u svemir
Čudnovati fenomen