Prvi hrvatski neboder podignut je za samo 79 dana! Čitav projekt vodio je trojac mlađi od 30 godina

U samom centru Zagreba, na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice, ponosno stoji zgrada koja se prije gotovo jednog stoljeća smatrala pravim arhitektonskim čudom. Danas njezinih 35 metara visine možda ne djeluju toliko impresivno, ali 30-ih godina prošlog stoljeća predstavljali su velik iskorak u gradnji. Bila je prvi neboder u Hrvatskoj, od milja su je prozvali Mali neboder, podignuta je u rekordnom roku, a iza njezinog nastanka krije se i zanimljiva priča o mladom arhitektu, neobičnom dogovoru s gradskim vlastima te jednom posebnom stanu na posljednjem katu.

Sve je počelo 1933. godine, kad je poduzetnik Eugen Radovan odlučio izgraditi modernu stambeno-poslovnu zgradu na atraktivnoj lokaciji u srcu Zagreba. Radovan je bio i glavni zastupnik njemačke tvrtke Bosch, a za projekt na uglu Masarykove i Gundulićeve angažiran je mladi arhitekt Slavko Löwy. Rođen u Koprivnici, školovao se u Beču, Zagrebu i Dresdenu, a Mali neboder postao je jedno od njegovih najpoznatijih ostvarenja.

No izgradnja prvog nebodera u Hrvatskoj nije bila jednostavna. Radovan je kupio zemljište na kojem je namjeravao podići četverokatnicu, ali gradske vlasti imale su drugačije planove. Željele su proširiti Masarykovu pa im je Radovan morao ustupiti 36 četvornih metara svoje parcele. Kako bi nadoknadio izgubljeni prostor, Grad mu je dopustio gradnju u visinu.

Zgrada od deset etaža (prizemlje i devet katova) tako je dosegnula 34,95 metara, a zbog svojih dimenzija ubrzo je dobila nadimak Mali neboder. Iako je i sam Löwy smatrao da njegova građevina baš i ne zaslužuje tako zvučan naziv, ona je u vrijeme izgradnje ipak bila prava senzacija. Njezine jednostavne linije, velike staklene površine i moderno oblikovanje predstavljali su odmak od bogato ukrašenih pročelja kakva su dotad prevladavala u mnogim dijelovima hrvatske metropole.

Prema istraživanju Darje Radović Mahečić, povjesničarke umjetnosti, građevinska tvrtka Otto i Erwin Sorg Mali neboder dovršila je za samo 79 radnih dana! Takav pothvat izazvao je veliko zanimanje javnosti: o projektu su pisale novine, a činjenica da su arhitekt i dvojica građevinskih poduzetnika bili mlađi od 30 godina pridonijela je dojmu da Zagreb dobiva novu generaciju odvažnih graditelja.

A umjesto uobičajenog novčanog honorara, mladi Slavko Löwy na vrhu zgrade u Masarykovoj dobio je stan, u kojem je uredio svoj arhitektonski atelje. Ondje je nastavio raditi na brojnim projektima koji su obilježili hrvatsku arhitekturu 20. stoljeća: zagrebački studentski domovi Cvjetno naselje, Ante Starčević i Stjepan Radić samo su neki od njih.

Mali neboder nije narušio sklad okolnih zgrada, nego se uspješno uklopio u postojeću gradsku arhitekturu. Njegov viši dio uzdiže se iznad susjednih građevina, dok se niži dio proteže duž Gundulićeve, prateći visinu ostalih zgrada u ulici. Iako je službeno nazvan Radovan, prema svom investitoru, Zagrepčani su ga nastavili zvati Mali neboder ili Löwyjev neboder.

Ovaj dragulj 2005. zaštićen je kao kulturno dobro i danas je vrijedan primjer hrvatske moderne arhitekture. Iako su ga kasnije nadvisile druge zgrade, njegovo mjesto u povijesti ostaje zacementirano. Zato sljedeći put kad se nađete u Masarykovoj 22, točno preko puta poznate secesijske kuće Kalina, podignite pogled: Mali neboder to je itekako zaslužio!