Najstrože čuvani trg na svijetu veći je od Trga bana Jelačića čak 36 puta! Na njega može stati oko milijun ljudi

Zamislite iduće. Stojite na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, glavnom trgu glavnog grada Hrvatske. I sad njega, njegovu površinu, uvećajte za čak 36 puta, a neke od legendarnih zagrebačkih zgrada zamijenite s ogromnim zdanjima, na sredinu umjesto kipa bana stavite mauzolej, a na ulaze drevna vrata… Dodajte i nekoliko desetaka metara visoki obelisk. Sada više niste na 12 tisuća metara četvornih velikom Jelačić placu, nego na jednom od najvećih trgova na svijetu, slavnom kineskom Tiananmenskom trgu!

Trg Tiananmen, odnosno Tiananmenski trg doista je gorostas. Prostire se na površini od oko 440 tisuća metara četvornih. Dug je gotovo kilometar, odnosno 880 metara, a širok 500 metara. Nekada je bio najveći trg na svijetu, no danas drži visoko četvrto mjesto. Na njega stane oko milijun ljudi.

Nalazi se u samom srcu Pekinga, glavnog kineskog grada, a ime je dobio po vratima Tiananmen, odnosno Vratima nebeskog mira koja se nalaze na njegovu sjeveru te ga dijele od kompleksa carskog Zabranjenog grada. Upravo su ta vrata služila kao južni ulaz u carski kompleks, a izgradio ih je car Yongle 1415. godine.

Ta originalna vrata su bila spaljena 1644. godine te kasnije iznova izgrađena, a danas ih krasi ogromni portret Mao Zedonga. Riječ je o najvećim od ukupno četiri vrata u zidinama Zabranjenog grada, kod kojeg je 1651. godine izgrađen i sam trg. Znatno je povećan 1950-ih godina, nakon proglašenja Narodne Republike Kine  1. listopada 1949. godine. Površina trga se tada učetverostručila, a bio je zamišljen kao projekcija moći komunističke stranke.

Tiananmenski trg dom je nekih od najvažnijih zdanja u Kini, mjesto gdje se susreću simboli kineske prošlosti, poput spomenutih vrata, s ogromnim modernim, ‘komunističkim’ građevinama. Tako se s jedne njegove strane, sjeverne, nalazi Zabranjeni grad. Na drugom kraju nalaze se vrata Qianmen.

Tu je i Velika dvorana naroda, odnosno ‘dom’ nacionalnog narodnog kongresa s 10 tisuća mjesta na zapadu trga, ali i Kineski nacionalni muzej na istoku trga, u kojem se primjerice može razgledati nevjerojatno 2000 godina staro pogrebno odijelo od žada. U srcu trga se pak nalazi Mao Zedongov mauzolej s njegovim tijelom koje je tamo izloženo nakon njegove smrti 1976. godine. Upravo je trg na kojem je proglasio osnivanje republike njegovo posljednje počivalište. Isto tako, na trgu se nalazi i Spomenik narodnim herojima izgrađen 1958. godine, visok čak 38 metara.

Trg Tiananmen je jedan od najpoznatijih simbola Kine. On zauzima neizmjerno važno mjesto u identitetu i povijesti te države, mjesto je zbivanja niza važnih ceremonija, a uostalom, na njemu se svaki dan diže pa u vrijeme zalaska sunca spušta i nacionalni barjak. Ceremoniju izvode vojnici, stupaju brzinom od 108 koraka u minuti, svaki korak je širok točno 75 centimetara.

No, nemoguće je spomenuti taj trg, a ne se sjetiti jedne legendarne fotografije: one čovjeka kako stoji ispred tenka. Upravo je fotografija ‘Tank Man’ ona po kojoj je trg također poznat u ostatku svijeta, odnosno po priči koju priča, a to je ona o velikim prodemokratskim prosvjedima 1989. godine i nasilnom obračunu s prosvjednicima.

Trg Tiananmen je mjesto koje je i danas pod budnom paskom. Isto tako, nije riječ o trgu na koji ćete samo ušetati, iako je jedna od lokacija u Kini koja se, ako ste tamo u posjeti, doista ne propušta. Naime, da biste ušli na trg, trebate rezervirati karte. One su besplatne, a njima dobivate vrijeme ulaska. Ako u istom danu planirate produžiti i u Zabranjeni grad, odvojite cijeli dan, odnosno u akciju krećete već ujutro. Isto tako, ulazak na trg znači i kontrole.

„Trg Tiananmen, nad kojim bdije kultni portret Mao Zedonga na Vratima nebeskog mira i progonjen duhom prošlih prosvjeda, nije najlakše mjesto za posjetiti, zahvaljujući strogom sigurnosnom nadzoru za sve posjetitelje. Ipak, ostaje jedno od najuzbudljivijih odredišta u zemlji. U kombinaciji s posjetom susjednom Zabranjenom gradu, Tiananmen bi trebao biti okosnica svakog posjeta Pekingu“, piše, primjerice, Lonely Planet.