U moru kraj Zadra krije se potopljeni grad star 3500 godina: do njega s obale možete doslovno doplivati

Na obali Pašmanskog kanala, između Zadra i Biograda na Moru, smjestio se Turanj, šarmantno mjesto s nešto više od 1000 stanovnika. Popularnom šetnicom Lungo mare povezan je sa susjednim Svetim Filipom i Jakovom, a okružuje ga arhipelag od čak 16 otočića. No najveće blago ovog dijela Dalmacije ne krije se na kopnu, nego ispod morske površine. Naime, nedaleko od otočića Ričula, u blizini Galešnjaka, arheolozi su otkrili potopljeno naselje staro oko 3500 godina, jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u hrvatskom podmorju.

Prema istraživanjima Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, potopljeno naselje pronađeno u podmorju Pašmanskog kanala staro je čak 3500 godina, odnosno datira još iz srednjeg brončanog doba, o kojem se na području sjeverne Dalmacije zapravo jako malo zna.

Arheološkim istraživanjima otkrivena je potopljena prapovijesna lučka konstrukcija s čak 300 metara dugačkim kamenim nasipom. Isti je obližnje kopno, koje se nekoć zvalo Tukljača, povezivao s otočićem Ričulom, čija površina iznosi svega 0,023 kilometara kvadratnih i koji je specifičan po tome što se u jednoj njegovoj špilji gnijezde divlji golubovi.

Kao i na kopnu, ostaci keramike koji datiraju iz brončanog i starijeg željeznog doba pronađeni su i pod morem. U pitanju su razni lonci, zdjele i šalice grube izrade te nešto finije apulske dolije, utezi i igle za mrežu od perforiranog jelenjeg roga, ulomci kostiju domaćih životinja, obrađeni predmeti od drveta… No možda najveća posebnost čitavog arheološkog lokaliteta je koštica masline, ujedno i najstarija na istočnoj obali Jadrana.

Veličanstveno gradinsko naselje na području današnje Zadarske županije izgrađeno je s ciljem zaštite, ali i kontrole morskog prostora te plovidbenog puta uz istočnu jadransku obalu. Važnu ulogu u tome imao je i susjedni otok Garmenjak, koji se nalazi u blizini Pašmana.

Ova vrijedna lokacija otkrivena je zahvaljujući snimkama iz zraka. U plitkom moru između Ričula i kopna uočen je 300-tinjak metara dugačak zid od lomljenog kamena kojim je spomenuti otočić, vjerojatno i nekadašnja prapovijesna luka, bio spojen s ondašnjim kopnom.

Danas se blizu ovog arheološkog lokaliteta nalazi nasip s uskom cestom, koja mjesno groblje u Turnju dijeli od mora. Naselje koje je tisućljećima spavalo na tri metra ispod površine mora navodno je pripadalo ljudskoj populaciji koja je na ovim područjima živjela čak i prije pojave Liburna.

Lokalitet otkriven blizu Turnja u jako je dobrom stanju, a sloj u kojem leže tisuće komada keramike i drugi artefakti debeo je oko jednog metra. Među njima su i drveni piloni, duboko zabijeni u pjeskovito dno, za koje se pretpostavlja da su nosili neku vrstu nastambe, vrlo vjerojatno sojenicu.