Najmanji grad u Hrvatskoj ima vlastitu, potpuno drugačiju mikroklimu od ostatka države: zimi u njemu gotovo nikada nema ozbiljne hladnoće

Na zapadnoj obali Visa, povučena i vrlo izolirana od ostatka otoka, smjestila se Komiža, nevjerojatan grad koji će vas doslovno osvojiti na prvi pogled. Ovo živopisno mjesto, bogate povijesti i neodoljivog mediteranskog šarma, postalo je omiljeno odredište onih koji traže autentičan doživljaj Jadrana. Iako se često hvalimo da je istarski Hum najmanji grad u Hrvatskoj i na cijelom svijetu, to ipak nije točan podatak. Hum nema status grada, već naselja koje pripada gradu Buzetu. Titulu najmanjeg grada ponosno ovaj maleni gradić na otoku Visu, a unatoč svojoj veličini, nudi bogatstvo doživljaja, od kulturnih znamenitosti do prirodnih ljepota i plaža koje oduzimaju dah. Ovo su zanimljivosti o Komiži koje možda niste znali!

Na zapadnoj obali Visa, u udolini koja se lagano otvara prema pučini, Komiža uživa u mikroklimi kakvom se rijetko može pohvaliti ijedno dalmatinsko mjesto. Zime su ovdje iznenađujuće blage, gotovo neuobičajeno za ovaj dio Jadrana. Prosječne siječanjske temperature kreću se oko dvanaest stupnjeva tijekom dana i deset stupnjeva noću, kako piše na stranicama Wanderloga, što potvrđuje da ozbiljna hladnoća ovdje gotovo nikada ne stigne do obale. More dodatno ublažava zimske udare, pa je Komiža poznata po tome da i u najhladnijem dijelu godine odiše nekom tihom, zaštićenom toplinom.

Ljeti se razlika u klimi osjeti još više. Komiža zahvaljujući otvorenom zaljevu i stalnoj cirkulaciji zraka ima prirodnu ventilaciju koja razbija sparinu i stvara mnogo ugodnije uvjete nego u drugim dalmatinskim mjestima. Podaci koje navodi WeatherSpark pokazuju da se najviše ljetne temperature u srpnju kreću oko 27 stupnjeva, no zbog laganog maestrala koji stalno struji kroz uvalu, osjećaj vrućine nikada nije toliko težak. Upravo ta kombinacija blage zime i osvježavajućeg ljeta čini mikroklimu Komiže jednim od njezinih najprivlačnijih i najneobičnijih obilježja.

Komiža se s razlogom naziva kolijevkom falkuše, broda koji je danas prepoznat kao jedinstvena pojava u svjetskoj pomorskoj baštini. Ova tradicionalna viška ribarska barka oblikovala je život Komižana kroz stoljeća, a njezina posebna konstrukcija nastala je upravo zbog zahtjevnog ribolova na otvorenom moru.

Falkuša je dugačka, vitka i nevjerojatno brza, te je bila idealna za pohode na Palagružu, gdje su komiški ribari stoljećima lovili plavu ribu, često u uvjetima u kojima bi se malo koji drugi brod usudio isploviti. Nigdje drugdje na svijetu nije se razvila takva kombinacija plovnosti, lakoće i snage, pa se falkuša smatra pravim remek djelom maritimnog znanja koje su naraštaji Komižana prenosili s koljena na koljeno.

Ribarstvo je uvijek zauzimalo značajno mjesto u životu Komižana koji se s pravom nazivaju pioniri lova i prerade srdele na Mediteranu. Ribari iz Komiže dugo su vremena bili najbrojniji duž čitave obale Jadranskog mora, a prema zapisima mletačkih vlasti iz 16. stoljeća, u samo jednom danu su ulovili čak tri milijuna tona srdela.

Mnogo toga još uvijek ostaje nepoznato o nastanku ovog prekrasnog mjestašca, no prvi zapisi koji spominju Komižu sežu u davno 12. stoljeće. Tada se, pod imenom Val Comeza, Komiža prvi put pojavljuje u darovnici zadarskog kneza koji je vladao dalmatinskim otocima. Ovo povijesno naselje, smješteno na zapadnoj obali otoka Visa, bilo je kroz stoljeća pod vlašću različitih sila. Mletačka i austrijska vlast ostavile su trag na arhitekturi i kulturi Komiže, koje danas očaravaju posjetitelje iz svih krajeva svijeta.

Komiža je u svojoj novijoj povijesti imala značajnu ulogu kao važno uporište vojnim snagama. Dugo je godina, baš kao i cijeli otok Vis, bila izolirana od ostatka svijeta. Mještani će vam danas reći kako je dugogodišnja izolacija upravo spasila otok od turističke izgradnje i velike komercijalizacije te je omogućila da Komiža i Vis zadrže svoj autentični mediteranski šarm, netaknute prirodne ljepote i kulturnu baštinu.

Ovaj biser hrvatskog Jadrana zaista je nevjerojatan primjer kameno-mediteranske ljepote. Njeni arhitektonski elementi su prekrasno stilizirani, a uske uličice su ispunjene životom i živahnim bojama. Osim spektakularnih plaža, koje su idealne za osvježenje tijekom ljetnih vrućina, ovaj gradić obiluje brojnim znamenitostima, poput Komiške kule – Komune koja se ponosno uzdiže iznad starog grada, te crkve Sv. Nikole, poznatije kao Muster, koja svojom grandioznošću ostavlja bez daha. Također, neobično ime krasi crkvu Gospu Gusaricu, koja se nalazi na atraktivnoj lokaciji s pogledom na more.

Komiža je na glasu i kao najsunčaniji grad na Jadranu, ali i oaza koju obožavaju nautičari. Naime, upravo zbog nevjerojatnih prirodnih ljepota koje okružuju grad te atraktivne pozicije u velikom zaljevu, ovo najstarije ribarsko naselje u Hrvatskoj posljednjih je godina postalo omiljeno nautičko odredište velikog broja moreplovaca iz cijelog svijeta. Usidreni u sigurnoj luci, nautičari imaju priliku istražiti bogatu kulturnu baštinu, kušati svježe ulovljenu ribu i uživati u gostoprimstvu lokalnog stanovništva.

Udaljen tek pet nautičkih milja od Komiže, otočić Biševo krije nadaleko poznatu Modru špilju. Prema riječima mnogih svjetskih putnika i časopisa, ovo prekrasno zdanje svojom ljepotom nadmašuje svjetski poznatu špilju Grotta Azzurra na otoku Capri u blizini Napulja. Špilja ima dva otvora: jedan je manji, onaj umjetno produbljen kroz koji može proći čamac, dok je drugi otvor poput svoda i nalazi se ispod razine mora.

Najbolje vrijeme za posjetiti ovu impresivnu morsku atrakciju je od 10 do 12 sati, zbog pozicije sunčevih zraka koje padaju na nju. Agencije, glisere i brodice do Modre špilje možete pronaći na komiškoj rivi, a kratki izlet koji uključuje obilazak u prosjeku traje do 2 sata.