U najsretnijem gradu u Europi kraljica na posao ide biciklom! Mnogi ljudi nakon posjeta ozbiljno razmišljaju o preseljenju

Kopenhagen je jedan od onih gradova koji vam se ne pokušavaju svidjeti na prvu, ali vam se zato polako uvuku pod kožu. Na papiru djeluje kao uredna, smirena i pomalo suzdržana europska prijestolnica, no već nakon nekoliko dana postaje jasno da iza te slike krije grad pun neobičnih ideja, slobode i neočekivanih kontrasta. Imao sam priliku dvaput posjetiti dansku prijestolnicu i svaki put sam otišao s istim osjećajem da sam vidio mnogo, ali ne i sve. Sigurno je da ću se u Kopenhagen ponovno vratiti jer je riječ o gradu koji se ne može u potpunosti upoznati ni nakon nekoliko dolazaka. Ovaj tekst nije zamišljen kao klasičan turistički vodič, već kao pregled elemenata koji objašnjavaju kako grad funkcionira u praksi i zašto ga mnogi smatraju jednim od najugodnijih mjesta za život u Europi.

Kopenhagen se godinama pojavljuje pri samom vrhu međunarodnih istraživanja o kvaliteti života, zadovoljstvu stanovnika i ravnoteži između privatnog i poslovnog života. No ti se podaci u ovom gradu ne doživljavaju kao titule koje treba isticati, nego kao nešto što se podrazumijeva i živi svakoga dana. Dovoljno je prošetati ulicama da postane jasno zašto se o danskoj prijestolnici govori upravo na taj način.

Grad nema nervozu velikih metropola niti onu neprestanu napetost koja se osjeća u sredinama u kojima se stalno nekamo juri. Razlog tome nije jedna velika ideja, nego niz sitnih i dosljednih odluka. Naime, cijeli je grad uređen tako da se svakodnevni život odvija bez nepotrebnih prepreka, od javnog prijevoza koji funkcionira savršeno, do kvartova u kojima su osnovne stvari dostupne doslovno na svakih nekoliko koraka. Ljudi ovdje jednostavno nemaju osjećaj da im grad stalno nešto otežava ili oduzima. Upravo suprotno, Kopenhagen se prema svojim stanovnicima „ponaša kao najbolji prijatelj“.

Već nakon prvih nekoliko sati u Kopenhagenu postat će vam jasno koliko je bicikl duboko utkan u svakodnevni život grada. Naime, procjenjuje se da u gradu ima oko pet puta više bicikala nego automobila, a ta brojka najbolje objašnjava kako cijeli grad funkcionira. U danskoj prijestolnici postoji više od 400 kilometara jasno odvojenih biciklističkih staza koje povezuju sve dijelove grada i okolice, pa se biciklom na posao, u školu ili u trgovinu ide jednako prirodno kao pješice.

Na dva kotača vidjet ćete ljude svih generacija, a prema pisanju lokalnih medija, čak i danska kraljica na posao dolazi biciklom, što u ovom gradu ne izaziva posebnu pažnju. Bicikl u Kopenhagenu nije simbol ekologije ni lifestyle trend, nego temelj prometnog sustava i jedan od razloga zbog kojih se grad doživljava kao jednostavno i ugodno mjesto za život.

Prilikom zadnjeg posjeta Kopenhagenu posjetili smo i CopenHill, postrojenje za gospodarenje otpadom koje je istovremeno elektrana, arhitektonska atrakcija i javni rekreacijski prostor. Riječ je o spalionici otpada koja svakodnevno obrađuje oko tisuću tona smeća koje se ne može reciklirati i pritom proizvodi energiju dovoljnu za desetke tisuća kućanstava, a pritom gotovo da ne narušava život u okolnim četvrtima.

Umjesto da se skriva ili doživljava kao nužno zlo, ova je infrastruktura u Kopenhagenu pretvorena u prostor koji građani aktivno koriste. Naime, na njezinu krovu nalazi se umjetna skijaška staza, otvorena tijekom cijele godine, prekrivena posebnim ekološkim vlaknima koja oponašaju snijeg, kao i pješačke staze, zelene površine i stijena za penjanje visoka 80-ak metara. Sve to dio je iste ideje prema kojoj grad ne odvaja funkcionalno od ugodnog, niti infrastrukturu od javnog života. CopenHill je danas jedan od najuvjerljivijih primjera kako Kopenhagen razmišlja o održivosti.

Kopenhagen je grad koji funkcionira po pravilima, ali upravo zato posebno je zanimljivo što u njegovu samom središtu postoji mjesto koje je od tih pravila svjesno odustalo. Nekoliko minuta hoda od strogo uređenih ulica i reprezentativnih fasada nalazi se Christiania, kvart koji mnogi nazivaju „državom u državi“ i koji već desetljećima prkosi društvenim očekivanjima. Tijekom boravka u Kopenhagenu imali smo priliku prošetati ovom neobičnom zajednicom, nastalom početkom sedamdesetih godina u bivšem vojnom kompleksu, kao odgovor na nezadovoljstvo tadašnjim društvenim normama. Ono što je započelo kao skvot i društveni eksperiment s vremenom je izraslo u autonomnu zajednicu s vlastitim pravilima, simbolima i načinom odlučivanja, koja i danas djeluje prema istim principima.

Kršćani, kako se nazivaju stanovnici Christianije, toleriraju trgovinu marihuanom i hašišem, obrađuju malene zelene površine i uzgajaju kulture koje uspijevaju u hladnim skandinavskim uvjetima. Ipak, najpoznatiji su po proizvodnji svjetski poznatih bicikala Christiania i načinu života koji već desetljećima privlači turiste iz cijeloga svijeta. Stanovnici plaćaju najamninu u zajedničku blagajnu, a njihovo se gospodarstvo oslanja na brojne barove, restorane i kulturne aktivnosti. Ipak, mnogi ističu da trgovina drogom nije posao kojim se bave, no prolazeći uskim uličicama vidjet ćete štandove s kojih dopire neobičan tihi glas koji vas pita želite li kupiti „mar” (marihuanu) ili „haš” (hašiš). Iako je fotografiranje u Christianiji strogo zabranjeno, uspjeli smo uhvatiti nekoliko kadrova…

O Kopenhagenu bismo mogli pisati još nekoliko stranica teksta, no za kraj vrijedi izdvojiti nekoliko konkretnih činjenica i zanimljivosti koje jasno pokazuju kako grad funkcionira u praksi. Hygge, pojam koji se često veže uz Dansku, u Kopenhagenu nije apstraktna ideja, nego dio svakodnevnog života, vidljiv u načinu na koji ljudi provode vrijeme, uređuju javne i privatne prostore te pristupaju radu i odmoru. U samom središtu grada nalazi se i Tivoli, najstariji zabavni park na svijetu koji još uvijek radi, otvoren 1843. godine, i koji i danas ima važnu ulogu u društvenom životu grada, a ne samo u turističkoj ponudi.

Kopenhagen je i jedan od rijetkih europskih gradova u kojem se ljudi tijekom ljeta kupaju u gradskim lukama zahvaljujući visokoj kvaliteti mora i sustavnom ulaganju u čistoću vode. Grad se pritom ističe i gastronomskom scenom, s brojnim restoranima s Michelinovim zvjezdicama, ali i snažnim naglaskom na lokalne, sezonske namirnice dostupne široj javnosti. Sve te činjenice zajedno objašnjavaju zašto se Kopenhagen redovito nalazi među najpoželjnijim gradovima za život i zašto ga se često navodi kao primjer uspješnog urbanog planiranja u Europi.