U Hrvatskoj postoje dvije Premužićeve staze! Za onu na Velebitu znaju svi, a ova je lakša i savršena za sve uzraste

Malo tko, pogotovo u planinarskom svijetu u Hrvatskoj, nije čuo za Premužićevu stazu na Velebitu. Taj legendarni, 57 kilometara dugi put planinare vodi kroz neke od najljepših dijelova najduže planine u Hrvatskoj te slovi kao staza koja se barem jednom u životu, i barem jednim dijelom ako ne cijela, mora prehodati. No, istoimena staza ‘skriva’ se na još jednom mjestu u Hrvatskoj, možda pomalo i neočekivanom: na otoku Rabu. Obje je kreirao isti čovjek, slavni Ante Premužić, a ovo je priča o ovoj otočnoj.

Hodanje Premužićevom stazom na Rabu nazivaju jednim od najljepših planinarskih iskustava na tom otoku. I ovdje je Premužić, šumarski inženjer i dugogodišnji upravitelj šuma, ali i strastveni planinar i zaljubljenik u prirodu, dobro pazio što radi: uplitao se u prirodu, ali do mjere da njegove intervencije čine s njom skladnu cjelinu. Na otoku je bio aktivan nakon 1936. godine, kako bi planirao i gradio kamene i betonske kanale i brane na rapskim bujičnim vodotocima, od kojih je jedan reguliran na području Vele drage povrh Supetarske Drage.

Naposljetku je krenuo i s radovima na iskopavanju i trasiranju dviju staza. One su trebale započinjati u samom središtu otoka, no cijeli projekt nikad nije u potpunosti realiziran. Izgrađene su dvije dionice: sjeverna koja spaja Supetarsku Dragu s Loparom i južna koja kružno obilazi iz Kampora cijeli šumski pojas na zapadu otoka.

Sjeverna (gornja) Premužićeva staza na otoku Rabu dugačka je oko osam kilometara. Ide od Supetarske Drage, odnosno naselja Matkići, uz strmi obronak uz Velu dragu prema visoravni Fruga. Uz sjeverni rub fruške ravnice ona izlazi na vršni dio otoka i one koji su se otisnuli na nju nagrađuje s predivnim pogledom na područje Lopara i Velebitski kanal s obroncima velebitskog podgorja te susjednim otocima Grgurom, Golim otokom, Prvićem i južnim dijelom otoka Krka.

Staza, navodi se na tamošnjim info tablama, dotiče pretpovijesne grobne humke i pretpovijesna utvrđena naselja te se spušta prema uvali Crnika i dijelu Lopara uz Rajsku plažu. Dio staze između Fruge i Lopara u biti slijedi mnogo stariji put koji je u antici i srednjem vijeku spajao grad Rab i područje Lopara.

Druga Premužićeva staza dugačka je 17 kilometara. Ona nema zahtjevnih uspona i prolazi šumovitim dijelom otoka: počinje kod plaže Veli mel u Kamporu te obilazi čitavo područje poluotoka Kalifront, zatim šume Dundo i potom poluotoka Frkanj nasuprot gradu Rabu te se vraća u Kampor u zaljev svete Eufemije.

Premužićeva staza na otoku Rabu idealno je odredište za baš sve ljubitelje planinarenja, bez obzira na uzrast i fizičku spremu. Naime, ona je građena od lomljenog kamena, ujednačene je širine i ravnomjernih nagiba na uzbrdicama.

Rab je odlična destinacija za pobornike aktivnog odmora. Ljubitelje hodanja i biciklizma razveselit će podatak da otok broji stotine kilometara pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza, od kojih neke spajaju outdoor aktivnosti s arheologijom. Riječ je o stazama koje su obuhvaćene projektom Rab Archaeological (T)races, a koje predstavljaju svojevrsni muzej na otvorenom te posjetitelje vode do čak 30-ak arheoloških lokaliteta diljem otoka.

Riječ je o tri poučne pješačke i biciklističke staze: Epario, Capo Fronte i Frux, koja je jedan od ogranaka Premužićeve staze.

Ove prirodne ljepote i mogućnosti aktivnog odmora samo su jedan od niza razloga zašto se otoku Rabu tepa da je otok sreće. Naime, Rab će vas oduševiti i svojim gradićima i mjestima, pogotovo gradom Rabom, prepoznatljivim po srednjovjekovnim zidinama koje ga okružuju te četiri zvonika.

Rab je poznat i po svojim plažama. U tom kontekstu, nema kakvih nema: pješčane, šljunčane, kamene. Najomiljenije su one na poluotoku Loparu, a kao jedna od najslavnijih na otoku spominje se Rajska plaža, tamošnja najduža i najposjećenija pješčana plaža.