Najduža planina u Hrvatskoj nije ujedno i najviša: proteže se kroz 2 županije i jedno je od najfascinantnijih područja u zemlji

Mnogi pogrešno vjeruju da je upravo ona najviša planina u Hrvatskoj. Takva zabluda i ne čudi jer je riječ o planinskom divu koji je kroz stoljeća postao pravi simbol naše prirode. Ipak, najviši vrh u zemlji ne nalazi se na njezinu masivu. To, međutim, nimalo ne umanjuje njezinu veličinu i značaj jer nosi jedan drugi impresivan rekord, titulu najduže planine u Hrvatskoj. Riječ je, naravno, o veličanstvenom Velebitu.

Velebit se proteže u impresivnoj duljini od čak 145 kilometara. Njegova širina varira između deset i trideset kilometara, a planinski se masiv tradicionalno dijeli na sjeverni, srednji i južni dio. Najviša točka Velebita je Vaganski vrh koji doseže 1757 metara nadmorske visine te se ubraja među najviše vrhove u Hrvatskoj.

Velebit je nositelj još jednog rekorda. On predstavlja najveći park prirode u Hrvatskoj koji ima površinu od 2200 kilometara četvornih, a prostire se od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona Zrmanje na jugoistoku u dužini od 145 km. Riječ je o najvećem području zaštićene prirode u našoj zemlji.

Na Velebitu se nalaze i dva nacionalna parka, Sjeverni Velebit i Paklenica te strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi. On je dom i najdulje jame u Hrvatskoj, Lukine jame, dok Crnopac, najjužniji dio Velebita skriva i najdužu hrvatsku špilju, sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka koji ima 24,5 kilometara prolaza.

Najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj, Nacionalni park Sjeverni Velebit, pod zaštitu je stavljen 1999. godine. Unutar granica parka nalazi se i spomenuti strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi te dva botanička rezervata: botanički rezervat Visibaba (nalazište endema hrvatske sibireje) te Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojeg je i Velebitski botanički vrt.

Nacionalni park Paklenica smjestio se na obroncima južnog Velebita, i dom je najvišim velebitskim vrhovima. Pod zaštitu je stavljen još 1949. godine, a ime je dobio po nazivu za smolu crnog bora, to jest pakline, koju su stanovnici tamošnjeg područja koristili za zacjeljivanje rana, premazivanje brodova i osvjetljenje.

U tom se parku prirodni život uvelike oblikuje oko kanjona koje su kroz tisućljeća izdubile Mala i Velika Paklenica, jedini stalni vodeni tokovi na južnom Velebitu. Kanjon Velike Paklenice proteže se u duljini od 14,5 kilometara, dok mu širina varira između 500 i 800 metara. Kanjon Male Paklenice dugačak je 12 kilometara, a širok od 400 do 500 metara. Na pojedinim mjestima prostor se sužava na svega deset metara, dok se iznad njega uzdižu impresivne stijene visoke i do 650 metara.

A koja je onda najviša planina u Hrvatskoj ako to nije Velebit? Najviši vrh naše zemlje nalazi se na planini Dinari koja se proteže u duljini od oko sto kilometara uz samu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Upravo ondje uzdiže se i najviša točka Hrvatske, vrh Dinara odnosno Sinjal, koji doseže 1831 metar nadmorske visine.

Sam vrh planine krasi impozantna litica od nekoliko stotina metara, a masiv je stanište za čak 750 biljnih vrsta, od kojih je 110 strogo zaštićeno, a 50 endemično. Park prirode Dinara proglašen je u veljači 2021. godine.