Najjeftinija europska metropola za putovanje krije antički grad ispod svojih ulica! Turisti je često zaobilaze i to je prava šteta

Prijestolnica Bugarske, pomalo samozatajna Sofija, možda vas neće impresionirati veličinom kao druge europske metropole, ali definitivno je mladenački grad koji se sve više modernizira, prepun prekrasnih crkava s veličanstvenim kupolama, osmanskih džamija i brojnih spomenika posvećenih Crvenoj armiji, koji svjedoče o burnoj prošlosti ove države na jugoistoku Europe. S oko 1,3 milijuna stanovnika, Sofija je skriveni dragulj koji vas neće razočarati, a mi vam donosimo vodič za upoznavanje ovog grada koji se ponosi svojom opuštenom atmosferom, zadivljujućom neoklasičnom, ali i brutalističkom arhitekturom iz komunističkog doba te preukusnom bugarskom hranom.

Njezin daleko najpoznatiji simbol je katedrala, tj. hram Aleksandra Nevskog. Ova masivna, impresivna crkva izgrađena je između 1882. i 1912. godine u spomen na 200.000 ruskih vojnika koji su poginuli boreći se za neovisnost Bugarske tijekom Rusko-turskog rata, koji je trajao od 1877. do 1878. Nazvana je po ruskom ratniku-knezu iz 13. stoljeća, a u neobizantskom stilu dizajnirao ju je ruski arhitekt Aleksandar Pomerancev.

Katedrala je podignuta na najvišoj točki tadašnje Sofije, koja je nekoć bila dio nekropole antičke Serdice. Ukrašena je mozaicima te bakrenim i pozlaćenim kupolama, čija površina zauzima impresivnih 4000 metara kvadratnih. Njezina unutrašnjost, ispunjena mirisom tamjana, prepuna je naturalističkih murala, visećih lustera te raskošnih prijestolja izrađenih od oniksa i alabastera. U neposrednoj blizini hrama možete razgledati i Sofijsko sveučilište, Nacionalnu knjižnicu te Umjetničku akademiju.

Maloprije spomenuta Serdica još je jedan ponos Sofije. Naime, iskapanja provedena tijekom izgradnje metroa otkrila su riznicu rimskih ruševina starih gotovo 2000 godina, kad se bugarska prijestolnica zvala upravo Serdica (ili Serdika). Čitav kompleks prostire se na površini od 16.000 četvornih metara i podijeljen je u dvije zone. Prva se zove Largo i smještena je ispod Trga Nezavisimost, a koristi se različita kulturna i društvena događanja.

Drugu, koju čine arheološki ostaci, nalazi se ispod bulevara Maria Luisa, a u njoj možete vidjeti dijelove antičkih ulica i stambenih zgrada, vodovodne te kanalizacijske sustave, unutrašnja dvorišta i druge vrijedne znamenitosti nekadašnjeg rimskog grada. Ova zona također uključuje arheološku izložbu ”Antička Serdica”, sa zanimljivim multimedijskim elementima, informativnim pločama i vitrinama u kojima se čuvaju artefakti otkriveni tijekom iskapanja nalazišta.

Serdica je nekoć imala i monumentalan amfiteatar, koji je ispod Sofije otkriven tek 2004. Isti datira iz 3. stoljeća, mogao je primiti čak 25.000 ljudi, a u njemu su se održavale krvave gladijatorske borbe, o kojima su snimljeni mnogi holivudski blockbusteri. Tu je i rotonda sv. Jurja, ranokršćanska crkva od crvene cigle koju su u 4. stoljeću također izgradili Rimljani. Očarat će vas svojim srednjovjekovnim freskama, raznolikom arhitekturom i ruševinama iz rimskog doba.

Nezaobilazna turistička atrakcija vibrantne bugarske prijestolnice je i crkva sv. Sofije, ujedno i jedna od najstarijih u gradu, koji je, pogađate, ime dobio upravo po spomenutoj mučenici. Njezin podzemni muzej sadrži drevnu nekropolu s 56 grobnica i ostacima četiri druge crkve. Ispred nje nalaze se i grobnica nepoznatog vojnika, vječni plamen te grob Ivana Vazova, najcjenjenijeg bugarskog pisca.

Tu je i srednjovjekovna pravoslavna Bojanska crkva sv. Nikole i Pantelejmona, koju je UNESCO 1979. uvrstio na svoj popis Svjetske baštine. Njezina tri različita dijela odražavaju arhitektonske stilove iz 10., 13. i 19. stoljeća, a posebna je i nadaleko cijenjena zbog svoje kolekcije od 89 ručno oslikanih freski, koje prikazuju 240 pojedinačnih figura u različitim vjerskim scenama.

Posjet Sofiji nezamisliv je bez šetnje kroz Vitošku, tj. bulevar Vitoša, glavnu trgovačku ulicu i djelomično pješačku zonu koja se proteže sve od povijesnog centra do Južnog parka. U njoj se nalaze brojni luksuzni butici, šarmantni kafići, katedrala sv. Nedjelje, ali i ogroman trgovački kompleks TSUM iz komunističke ere, koji je nekoć bio simbol sjaja i bogatstva, a danas kod lokalnog stanovništva izaziva osjećaj tuge i nostalgije.

Ljubitelje kulture oduševit će Nacionalna galerija, najveći muzej u Bugarskoj s oko 50.000 umjetničkih djela, kao i Narodno kazalište Ivan Vazov, nazvano po jednom od najcjenjenijih bugarskih pisaca. Pročelje ovog najvećeg i najstarijeg teatra u zemlji ukrašeno je divnim kolonadama, a možete ga vidjeti i na novčanicama od 50 leva.

Ako vas pak zanima povijest, svakako posjetite Nacionalni povijesni muzej, smješten u palači u kojoj je nekoć živio bugarski komunistički diktator. U njemu vas čekaju rimski kipovi, tračko zlato, ruski borbeni zrakoplovi, narodne nošnje…

Jednako zanimljiv je i Muzej socijalističke umjetnosti. U njemu se čuvaju neki od neželjenih Lenjinovih kipova, crvena zvijezda petokraka, a možete pogledati i stare propagandne filmove iz socijalističke ere u Bugarskoj, koja je trajala od 1945. do 1989. Muzej se nalazi u parku čija površina iznosi 7500 četvornih metara i sadrži više od 70 monumentalnih skulptura.

A daleko od užurbanih bulevara, Sofija, ušuškana u podnožju planine Vitoše, skriva i prekrasne parkove te njegovane vrtove, pravu zelenu oazu idealnu za odmor i opuštanje. Borisova Gradina, smještena jugoistočno od centra, slovi kao najatraktivniji sofijski park. Njegova izgradnja i uređenje započeli su 1884., a ime je dobio po bugarskom caru Borisu III. U njemu se nalaze stadion Vasil Levski, jezera Ariana i Lily, TV toranj, obelisk visok 42 metra, spomenici poznatim osobama iz bugarske povijesti…