Tražite ideju za savršen vikend u prirodi? Ako volite istraživati manje poznate krajeve, ovaj dio Hrvatske mogao bi vas oduševiti

Sve više putnika danas traži iskustva koja će ih maknuti od gužve, vratiti prirodi i pružiti osjećaj istinskog odmora. Upravo zato Sisačko-moslavačka županija posljednjih godina privlači sve više zaljubljenika u aktivan boravak na otvorenom. Prostrani krajolici Lonjskog polja, šumske staze Moslavačke i Hrastovačke gore, mirne rijeke, tradicijska sela i termalni izvori stvaraju idealnu kulisu za vikend pun doživljaja. Ovdje možete u istom danu pedalirati kroz jedan od najvrjednijih močvarnih krajolika Europe, prošetati stazama koje otkrivaju lokalne priče, uživati u domaćim okusima i dan završiti opuštanjem u toploj termalnoj vodi. Upravo zato pripremili smo prijedloge izleta koji pokazuju koliko je ovaj dio Hrvatske raznolik, zanimljiv i vrijedan otkrivanja.

Ako destinaciju volite upoznavati svojim tempom, bicikl je jedan od najljepših načina da doživite Sisačko-moslavačku županiju. Na raspolaganju je gotovo 1100 kilometara biciklističkih staza, koje povezuju prirodne ljepote, ruralne predjele, rijeke, kulturno-povijesnu baštinu i lokalne domaćine.

Poseban doživljaj nude biciklističke rute kroz Park prirode Lonjsko polje. Lagane su, ugodne i pogodne za obiteljski odmor, rekreativce i sve koji žele vožnju bez velikih uspona. Visinska razlika gotovo je neprimjetna, promet je uglavnom slab, a krajolik se otvara široko kroz poplavne pašnjake, uz Savu i njezine pritoke, pokraj sela u kojima se čuva autentična posavska kultura. Lonjsko polje jedno je od onih mjesta  gdje se ciklo vožnja odvija kroz živi krajolik u kojem susrećete posavske konje na mirnoj ispaši, promatrate ptice močvarice, zastanete uz tradicijske drvene kuće i osjetite nevjerojatnu povezanost prirode i čovjeka.

Planinarenje u ovom dijelu Hrvatske nije rezervirano samo za iskusne planinare. Upravo suprotno: Hrastovačka, Petrova i Moslavačka gora idealne su za početnike, rekreativce i sve koji žele dan provesti u prirodi bez velikog fizičkog pritiska. Ovdje se ne mora jurišati odmah u rano jutro na visoke vrhove da bi se osjetio pravi planinarski užitak. Dovoljno je krenuti šumskom stazom, udahnuti svježi zrak i dopustiti da pogled s vidikovca napravi svoje. Proljetno planinarenje u Sisačko-moslavačkoj županiji zato je odličan način da se napune baterije, protegne tijelo i odmori glava.

Hrastovačka gora nudi ugodne izlete i više mogućnosti za hodanje. Uz markirane planinarske staze, za iskusnije šetače zanimljivi mogu biti i nemarkirani putovi te šumske ceste. Ovisno o polaznoj točki i odabranoj ruti, uspon traje otprilike od sat i pol do tri sata. Većina staza vodi prema najvišem vrhu Cepeliš, gdje se nalazi Planinarski dom „Matija Filjak” i vidikovac na 415 metara nadmorske visine. To je lijepa završna točka izleta, za odmor, pogled, razgovor i onaj poznati osjećaj zadovoljstva nakon hodanja.

Moslavačka gora smještena je usred nizine, omeđena rijekama Česmom, Lonjom i Ilovom. Iako nije visoka ni prostorno velika, bogata je gorskim kosama, grebenima i šumskim putevima. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok i pruža pravi mali planinarski bijeg iz ravnice. Najviši vrh je Humka, visoka 487 metara, ali zbog televizijskog odašiljača nije dostupna planinarima. Zato je kao važna planinarska točka odabran vrh Vis, visok 444 metra. S njega se otvaraju lijepi pogledi prema jugu i jugoistoku, prema Kutini, Kutinici i dijelu Posavine. Moslavačka gora posebno će se svidjeti onima koji vole mirnije staze, šumski hlad i osjećaj da su se odmaknuli od svakodnevice, a da nisu morali otići daleko.

Svi znamo da neočekivani i najboljki doživljaji ponekad počinju jednostavnom šetnjom. U Sisačko-moslavačkoj županiji pješačke i tematske staze nisu samo trase za kretanje, nego male priče o ljudima, prirodi, povijesti i lokalnom identitetu.

U Novskoj posjetitelje očekuje Lukina zagonetna staza, digitalni turistički doživljaj koji povezuje povijest, šetnju i suvremenu tehnologiju. Ime je dobila prema Luki Iliću Oriovčaninu, istaknutom povjesničaru, svećeniku te stručnjaku za etnografiju, arheologiju i numizmatiku. Tijekom obilaska središta grada posjetitelji otkrivaju zanimljivosti i priče o Novskoj na interaktivan način. Staza je odličan izbor za obitelji, školske grupe i znatiželjne putnike koji vole kada se šetnja pretvori u igru otkrivanja.

Pješačka staza Graničara započinje kod Posjetiteljskog centra Krapje i vodi prema pašnjaku Orlinci. Već na prvoj točki interesa moguće je promatrati posavske konje, a zatim i turopoljske svinje te slavonsko-podolsko govedo. Staza se nastavlja prema čardaku, s kojeg se pruža pogled prema jednom od najvećih gnjezdišta žličarke u Hrvatskoj. Ovdje se mogu promatrati i brojne druge ptice močvarice, među njima gak, žuta čaplja, mala bijela čaplja, velika bijela čaplja i čaplja danguba. Zbog svoje edukativne vrijednosti, ova je staza osobito zanimljiva ljubiteljima prirode, promatračima ptica i obiteljima s djecom. Hodajući njome, posjetitelji bolje razumiju koliko su močvarna područja važna za očuvanje bioraznolikosti.

Petrinjska šetnica lijepo povezuje prirodu, gradsku baštinu, rijeku i lokalnu turističku ponudu. Označena je žutim listom lipe, simbolom grada Petrinje, a započinje kod Mosta volontera na Petrinjčici u Gupčevoj ulici. Staza vodi uzvodno nasipom uz rijeku Petrinjčicu, šetalištem Josipa Kajetana Knežića, pokraj urbanih vila i secesijskog zdanja stare gradske munjare. Nastavlja se prema petrinjskom groblju, spomen-obilježjima Domovinskog rata i vidikovcu s pogledom na šumovite brežuljke. Nakon spusta, šetnica vodi prema Gradskom kupalištu uz rijeku Kupu, omiljenom ljetnom okupljalištu Petrinjaca i gostiju. Ondje se održavaju i brojne manifestacije, poput Fišijade i Biciklijade. Završetak na Strossmayerovu šetalištu donosi mirniji, gradski finale: zaštićeni park arhitekture, crkvu sv. Lovre, fontanu i glazbeni paviljon.

Nakon šetnje, biciklističke ture ili planinarskog izleta, termalna voda u Topuskom pruža upravo ono što tijelu treba, toplinu, opuštanje i osjećaj povratka željenoj ravnoteži. Jeste znali da Topusko ima iznimno dugu tradiciju lječilišnog turizma? O njegovoj popularnosti svjedoče i povijesna priznanja iz 1885. i 1886. godine, kada je dobilo medalje za najbolje kupalište. Tijekom 19. stoljeća Topusko je bilo mjesto susreta brojnih posjetitelja iz Europe, a ondje su boravili i ban Josip Jelačić te njegova supruga Sofija.

Danas Topusko spaja tradiciju i suvremeni wellness. Termalna voda vulkanskog je podrijetla, izvire na temperaturi od 68 do 72 °C, dok se temperatura u bazenima kreće od ugodnih 27 do 34 °C. Koristi se u terapijskim i rekreacijskim programima, osobito kod tegoba lokomotornog, živčanog i mišićnog sustava. Lječilište i Hotel Top-Terme Topusko iako je trenutno u obnovi, u ljetnim mjesecima na raspolaganju nudi vanjske bazene koji postaju posebno privlačni za obitelji, rekreativce i sve koji žele spojiti boravak u prirodi s kupanjem i wellnessom. Topusko je zato idealna završna točka izleta kroz Sisačko-moslavačku županiju: ujutro šuma ili bicikl, poslijepodne lokalna gastronomija, uz kupanje u vanjskom bazenu.