Nevjerojatna transformacija: kako je nekad industrijski grad u samo 15 godina postao svijetli primjer pametnog turizma i visoke kvalitete života

Jednim ulazom u grad dominirala je, u samom kontaktu s gradskog jezgrom, ogromna Tvornica elektroda i ferolegura TEF . Iz drugog pravca, na ulazu u grad punom je parom radila tvornica aluminija. U središtu svega toga bila je luka, centralno mjesto za istovar fosfata, a u gradu je postojala i velika vojna zona. U zraku su se sudarali sivi, plavi i crni dim, turizam nije postojao, a čak su i stanovnici na kupanje „bježali“ iz grada.

Manje od dva desetljeća kasnije, isti grad, potpuno druga slika. Tri obnovljene povijesne tvrđave pune sadržaja i gostiju, dva UNESCO lokaliteta, događanja na koja se dolazi iz svih krajeva svijeta, zadovoljni stanovnici, sve brojniji gosti. Priča o Šibeniku i njegovoj nevjerojatnoj transformaciji jedna je od onih koje bi se mogle proučavati na fakultetima diljem svijeta, primjer na kojem bi mogli učiti mnogi i u njemu tražiti inspiraciju. A sve ovo što smo na početku opisali tek je mali i samo najvidljiviji dio onoga što se u Šibeniku dogodilo. Jer mijenjala se na bolje i kvaliteta života, ona „nevidljiva“, a presudna infrastruktura, krvotok grada u njegovom najdoslovnijem smislu.

Kad danas neki neupućeni turist ili promatrač gleda Šibenik, čini mu se da je grad sve preduvjete za turizam dobio na pladnju. Nevjerojatna baština, blizina dva nacionalna parka i nekoliko parkova prirode, spoj rijeke i mora… O, kako bi bio u krivu. Gradonačelnik Šibenika Željko Burić i sam se sjeća vremena kada se u Šibeniku turizam nije ni spominjao, već je sve bilo podređeno teškoj industriji.

„Šibenik je u bivšoj državi bio moćan industrijski grad, koji je svoju budućnost temeljio na tome. Zaposlenost je bila visoka, BDP po stanovniku jedan od najviših u zemlji. No bila je to stara industrija, koju je pregazilo vrijeme, bez ikakvih uvjeta zaštite okoliša. Zamislite samo dva UNESCO spomenika u oblaku industrijskog dima! Nakon rata su zatvorene, a Šibenik se našao na prekretnici,“ podsjeća Burić na vremena kojih se mlađi više ni ne sjećaju.

Industrija je propala, imidž je bio loš, turizam nije postojao, kao ni tradicija malog obrtništva. Kako su sve to uspjeli promijeniti? „Nakon propasti industrije Šibenik je praktički bio gospodarski mrtav. Neko je vrijeme tražio neki svoj novi put. Znali smo da imamo nevjerojatno bogatstvo, kulturnu baštinu koja će ljude zanimati, ali sve je bilo zapušteno i devastirano. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji otvorilo nam je put prema europskom novcu i odlučili smo ga iskoristiti,“ govori nam gradonačelnik Šibenika.

Danas, 12 godina kasnije, tri su kopnene šibenske tvrđave obnovljene i uređene, ali Burić ističe da nije samo to ono što je pokrenulo grad. Novu energiju donijela je činjenica da su sve stavljene u javnu funkciju, da su osmišljeni programi koji će ih puniti, da ih danas koriste i uživaju i domaći stanovnici i turisti…

„Nije stvar samo u tome što smo obnovili tvrđave, ima lijepih utvrda i starog kamenja diljem Hrvatske. Mi smo ih stavili u funkciju javnosti, osnovali smo ustanovu Tvrđava kulture koja brine o baštini, ali i osmišljava programe kojima ih puni ljudima, zbog kojih one i postoje. Tvrđava kulture danas zapošljava 70-ak ljudi, potpuno je samoodrživa, a za svoj rad je nagrađena brojnim priznanjima struke. To nam je i bio cilj, promijeniti percepciju o gradu prvenstveno kod domicilnog stanovništva, pokazati im da je dobro ovdje ostati, živjeti, raditi…,“ objašnjava gradonačelnik Burić.

Nakon što je 2015. otvorena tvrđava Mihovil, a i na drugima se već naveliko radilo, sve je nekako krenulo. U adaptiranom prostoru šibenskih gusterni negdje je u to vrijeme otvoren i Azimut, privatna inicijativa koju je grad podržao i s kojom surađuje, s vremenom je uređena i Kuća umjetnosti Arsen, kulturna ponuda postajala je sve bogatija, a Šibenik počeo stjecati imidž grada na koji se odlazi na koncerte, izložbe, festivale…

No nije u cijeloj priči, ističe gradonačelnik, najvažniji turizam. Najvažniji su stanovnici i kvaliteta njihovih života, a turisti su oni koji će to na kraju i prepoznati. Tako sve spomenute sadržaje upravo Šibenčani konzumiraju u velikom broju, a pritom se novac ulaže i u njihov svakodnevni život i samu infrastrukturu grada. Ne kaže se uzalud da je Šibenik grad kojeg turizam nije “pojeo”, što je u današnje vrijeme vjerojatno i najveći mogući kompliment.

Šibenik je članstvo u Europskoj uniji i dostupni europski novac maksimalno iskoristio, kako za obnovu baštine, tako i za infrastrukturu. Cijeli je grad, primjerice, spojen na sustav odvodnje, napravljeni su Studentski dom Palacin i Centar za nove tehnologije Trokut, uređen Centar koralja na Zlarinu, Centar za gospodarenje otpadom funkcionira, a ovih je dana potpisan i ugovor za novi Centar za mlade. Uz brojne realizirane projekte za koje je ipak trebalo izdvajati i vlastita sredstva, Šibenik danas nema financijskih dugova. Pritom nemaju veliku ovisnost o turizmu: oko 47,48 posto prihoda je od gospodarstva, a samo 17,18 posto od turizma.

„Paralelno s europskim i kulturnim projektima riješili smo i neuralgične prometne točke. Uredili smo Poljanu, gradski trg s podzemnom garažom i vratili ga građanima. U kontinuitetu potičemo interes za Poduzetničku zonu Podi u kojoj danas djeluje 60-ak malih tvrtki… No najponosniji sam na činjenicu da smo Šibenik pretvorili u studentski grad i danas imamo respektabilno Veleučilište kao i sveučilišni Studij energetske učinkovitosti. To je važno kako bismo zadržali mladost i privukli u grad nove mlade ljude,“ nabraja Burić, i dodaje da je to tek početak. Planova je još puno.

“Osim što je uređena gradska plaža Banj, uređena je i plaža Rezalištu u Brodarici, a ovih dana se izvode radovi na rekonstrukciji kultnog gradskog kupališta Jadrija. Plan nam je povezati dugi plažni pojas od Vodica sve do Solarisa. Postoji i program izgradnje javnih garaža. Uz rotor Mandalina koji je u izgradnji, očekuje se natječaj i za veliki rotor na zapadnom dijelu grada,” nabraja gradonačelnik. No jedan od planiranih projekata ipak se ističe. Bit će to najveći zahvat u cijeloj Dalmaciji.

„Pričao sam na početku o tvornicama, gospodarskim subjektima koji su obilježili grad sve do kraja devedesetih. To smo riješili, ali nije bilo jednostavno. Tvornici elektroda i ferolegura 22 godine je bio blokiran račun, prostori zatvoreni i propali. Sad je to napokon u većinskom vlasništvu Grada, očišćena su 22 hektara i tu je u planu veliki projekt, proširenje plaže Banj i gradnja nove gradske četvrti mješovite namjene. Plan će obuhvatiti stambene zgrade, vrtić, školu, multifunkcionalnu dvoranu za razna događanja, hotele…,“ najavljuje Burić veliki projekt tik uz staru jezgru.

Šibenik se u zadnjih 15 godina potpuno transformirao. Postao je ugodno mjesto za život, grad prepun sadržaja, s velikim turističkim ugledom i projektima koji ga mijenjaju nabolje. Gradonačelnik Burić ima još jedan projekt o kojem sanja, a to je onaj nove bolnice. „Želim u mirovini mirno šetati gradom znajući da sam napravio sve što sam mogao za njega i one koju u njemu žive. Uostalom, želim i sam živjeti u boljem gradu koji je okrenut budućnosti i novim mladim generacijama“, zaključuje gradonačelnik Šibenika.

Sadržaj je nastao u suradnji s Gradom Šibenikom i pripremljen je u skladu s najvišim profesionalnim standardima Putnog Kofera