Kvizovi
U ovoj bogatoj zemlji gotovo nitko nema problem s težinom. Evo kako se hrane i koja je tajna njihove vitkosti
Borba s prekomjernom težinom svakodnevica je mnogih ljudi. I dok neki samo žele skinuti par kilograma koje su dobili preko blagdana ili dotjerati liniju prije ljeta, milijuni ljudi bore se s ozbiljnim viškom nakupljenim tijekom godina koji predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. No, postoje zemlje u kojima se ne pretražuju brze dijete i „kako nabrzinu smršaviti“. Jedna od njih je Japan u kojem je samo 3 posto stanovništva pretilo. Evo što jedu u zemlji u kojoj debljina gotovo da ne postoji i koja je japanska tajna vitke figure!
BROJ PRETILIH U SVIJETU UTROSTRUČIO SE U ZADNJIH 50 GODINA
Kad je nečija tjelesna težina viša od onog što se smatra zdravim za visinu te osobe, govorimo o pretilosti. Pretilost je povezana s mnogim zdravstvenim komplikacijama i bolestima, poput dijabetesa, bolesti srca, određenih vrsta raka i moždanog udara. Uz to, pretilost je vodeći uzrok smrti koji se može spriječiti. U zadnjih 50 godina broj pretilih osoba u svijetu se utrostručio: 1975. godine prekomjernu težinu imalo je 13 posto ljudi, a danas je taj broj narastao na čak 39 posto.
PRIHVAĆENI POKAZATELJ JE INDEKS TJELESNE MASE, ZDRAVO JE AKO IZNOSI OD 18,5 DO 25
Metoda koja se najčešće koristi za određivanje pretilosti je BMI, odnosno indeks tjelesne mase. Broj je to koji se dobiva tako da se težina osobe podijeli s visinom u metrima na kvadrat. Primjerice, osoba visoka 1,70 metara koja ima 60 kilograma ima BMI indeks 20,8, što je zdrava tjelesna težina. BMI ispod 18,5 znači pothranjenost, više od 25 prekomjernu tjelesnu težinu, a preko 30 kreću tri razine pretilosti. Indeks tjelesne mase nije, dakako, savršena mjera i ima mnoge manjkavosti, pa se danas promatra i omjer visine i širine struka. No, učinkovit je kao općeniti pokazatelj primjenjiv na većinu populacije.
U JAPANU JE PROSJEČAN BMI INDEKS 21,8, A U SAD-U ČAK 36,2
Među zemljama s najmanjim prosječnim indeksom tjelesne mase ističe se Japan, zemlja u kojoj je stanovništvo među najzdravijima na svijetu, koja ima najveći broj stogodišnjaka, a očekivani životni vijek Japanaca među najvišima je na planeti. Prosječni BMI u Japanu je 21,8, manji imaju samo stanovnici nekoliko afričkih zemalja. Najveći problem s pretilošću imaju otoci u Južnom Pacifiku, a nezavidni prosječni BMI imaju i stanovnici SAD-a, čak 36,2. U Europi je jedna od zemalja s najvećim brojem pretilih upravo Hrvatska.
JAPANSKI RECEPT ZA VITKOST: PUNO RIŽE, JUHE I POVRĆA, MALO MESA I MASNOĆE
Što, dakle, Japance čini toliko zdravima, vitkima i dugovječnima? Tajna je svakako u njihovoj prehrani, punoj ribe i plodova mora, s malo mesa i masnoća. Porcije u Japanu bitno su skromnije od onih u zapadnim zemljama poput SAD-a i Europe, a jedu i puno manje procesuiranog šećera i gotove hrane. Crveno meso gotovo uopće ne konzumiraju, zbog čega nemaju puno problema s kardiovaskularnim bolestima, a u kulturi im je kretanje i stil života koji podrazumijeva fizičku i društvenu aktivnost sve do pozne dobi.
UMJESTO MISO JUHE SKUHAJTE I JEDITE TOPLU, DOMAĆU POVRTNU JUHU
Ako želite i sami uvesti neke običaje iz japanske kuhinje u svoju svakodnevicu, ne morate jesti sirovu ribu i naučiti motati sushi. Japanska tradicionalna kuhinja, koja se naziva washoku, sastoji se od malih obroka jednostavne, svježe i sezonske hrane. Glavna je namirnica riža, jednostavna, hranjiva žitarica koja može biti samostalan obrok ili prilog glavnom jelu. Uz to Japanci jedu puno miso juhe, no ako se ne želite petljati s egzotičnim receptima, vi uvedite tanjur tople, bogate povrtne juhe u svakodnevnu prehranu i učinak će biti sličan.
KUHANO, PEČENO, PIRJANO I FERMENTIRANO POVRĆE VAŽAN JE DIO JELOVNIKA
Osim što jedu puno juhe, riže i ribe, a malo mesa i masnoća, Japanci jedu uz svoje obroke puno povrća. Povrće može biti u obliku salate, kako smo mi navikli, može biti kuhano, pečeno ili pirjano kao prilog ili samostalni obrok, a u zemlji izlazećeg sunca jedu i puno fermentiranog povrća. Kad i jedu meso, u Japanu ono ne čini glavni dio obroka, već je dodatak povrću i riži koji zauzimaju najveći dio tanjura.
KLJUČ SVEGA: UMJERENE PORCIJE, BEZ BRZE INDUSTRIJSKE HRANE
Ono što je vjerojatno najvažnije, stanovnici Japana jedu umjerene porcije. Čak ih često i serviraju u manjim tanjurima i posudama. Uz to, rijetko jedu gotovu, industrijsku i prerađenu hranu punu konzervansa i šećera. Umjesto kave, piju čaj, najčešće zeleni, oko čijeg je ispijanja stvorena cijela ceremonija.
Možda je preteško, i prerazličito od naših običaja, uvesti u svoju prehranu baš sve japanske navike. Ali dio nezdravih zamijeniti zdravijima, poput konzumacije više povrća i juhe, a manje masnog mesa, možda se isplati pokušati. Rezultati će biti vidljivi ne samo na vagi, već i na sljedećem zdravstvenom pregledu.
