Zašto čak 60 posto stanovnika u ovom gradu svaki dan vozi bicikl? Koriste ih i djeca i penzioneri, nikome ne smeta kiša, a promet im je sasvim podređen

Foto: Unsplash
piše Putni Kofer

Svi ljubitelji pedaliranja na dva kotača znaju da nema ništa bolje nego voziti se na lijepo uređenim biciklističkim stazama i uživati u šarmu grada bez prevelikih prometnih gužvi. I dok vlade diljem svijeta pokušavaju smanjiti emisije ugljika, sve više gradova potiče svoje stanovnike da se ”odreknu” automobila i sjednu na bicikle. Koliko su u tome uspješni pokazuje godišnje izvješće ”Global Bicycle Index” koje rangira metropole diljem svijeta na temelju nekoliko ključnih parametara. Nizozemska prijestolnica već dugi niz godina zauzima sami vrh ljestvice i smatra se pravim biciklističkim rajem pa čak 60 posto stanovnika starijih od 12 godina svakodnevno pedalira do posla, škole, treninga…. Kako su postigli tu naviku i zašto ljudi u Amsterdamu voze bicikl svaki dan bez obzira na kišu, saznajte u nastavku.

Samo tri osobe na svijetu mogu putovati bez putovnice! Jedna od njih u toj privilegiji uživa tek posljednje dvije godine

AMSTERDAM: GRAD POD VLAŠĆU BICIKLISTA

Svatko tko se ikada usudio provoziti kroz središte Amsterdama u automobilu zna da je grad u vlasništvu biciklista. Oni brzo jure ulicama, često se ne obaziru na prometna pravila i uzimaju prednost kad god to požele, što brojne vozače ostavlja bespomoćnima. Biciklisti jednostavno vladaju Amsterdamom i uloženi su veliki napori da im se udovolji: grad je opremljen razrađenom mrežom biciklističkih staza, toliko sigurnih i udobnih da čak i mala djeca i stariji ljudi koriste bicikle kao najlakši način prijevoza. Naravno, ne može se samo Amsterdam pohvaliti mrežom biciklističkih staza: naći ćete ih u svim nizozemskim gradovima.

Nizozemci biciklizam danas uzimaju zdravo za gotovo. Čak su skloni vjerovati da biciklističke staze postoje od početka vremena. No, to sigurno nije bilo tako. Kako piše ugledni britanski medij The Guardian, tijekom 1950-ih i 60-ih sve veći broj automobila protjerivao je bicikliste iz nizozemskih gradova. Samo zahvaljujući žestokom aktivizmu i nizu odlučujućih događaja Amsterdam je uspio postati ono što, neupitno, sada jest: biciklistička prijestolnica svijeta.

Na početku 20. stoljeća, bicikli su dominirali nizozemskim gradovima i smatrali su se uglednim prijevoznim sredstvom za muškarce i žene. Međutim, kako je nizozemsko gospodarstvo procvjetalo u poslijeratnom razdoblju, sve više i više ljudi si je moglo priuštiti automobile, a kreatori urbanističke politike su počeli promatrati automobile kao ključno sredstvo prijevoza budućnosti, navodi britanski list. Čitave amsterdamske četvrti su uništene kako bi se napravio prostor za automobilski promet pa se korištenje bicikala počelo smanjivalo za 6 posto svake godine. Opća je ideja bila da će bicikli s vremenom potpuno nestati.

Šetnja od milijun doživljaja: omiljeno proljetno događanje na istoku Hrvatske spaja vrhunska vina i ljepote prirode, a ove je godine program najbogatiji do sad

SAV TAJ RASTUĆI PROMET UZEO JE DANAK

Broj žrtava u prometnim nesrećama dosegnuo je vrhunac od 3.300 smrtnih slučajeva 1971. godine. Tijekom te godine, više od 400 djece izgubilo je život u prometnim nesrećama, što je bila potresna tragedija. Ovaj zastrašujući gubitak života potaknuo je različite aktivističke grupe na prosvjede, a najupečatljiviji od njih bio je pokret “Stop de Kindermoord” (Zaustavite ubojstvo djece). Pokret je brzo rastao i njegovi su članovi održavali biciklističke demonstracije i organizirali posebne dane tijekom kojih su ulice bile zatvorene kako bi se djeci omogućila sigurna igra.

Dvije godine nakon što je “Stop de Kindermoord” osnovan, druga grupa aktivista uspostavila je prvi nizozemski biciklistički sindikat s ciljem traženja većeg prostora za bicikle u prometu. Aktivisti iz pokreta “Stop de Kindermoord” i članovi Biciklističkog sindikata bili su inovativni i hrabri, no važno je napomenuti da su postojale i druge snage koje su doprinijele stvaranju povoljnog okruženja za njihove ideje.

Nizozemska, zemlja s malo brežuljaka i blagom klimom, oduvijek je gajila snažnu tradiciju biciklizma, i nikada nije dozvolila da bicikli postanu potpuno zanemareni kao u nekim drugim zemljama. Visoki broj smrtnih nesreća u prometu zabrinjavao je političare, dok je svijest o zagađenju uzrokovanom emisijama iz vozila tek bila u povojima.

PROBLEMI S NAFTOM I ”NEDJELJE BEZ AUTOMOBILA”

Naftna kriza iz 1973. godine, koja je izbila kada su Saudijska Arabija i drugi arapski izvoznici nafte nametnuli embargo SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, Japanu i Nizozemskoj zbog njihove podrške Izraelu u ratu, dovela je do višestrukog povećanja cijene nafte. The Guardian navodi kako je tom prilikom u televizijskom obraćanju premijer pozvao nizozemske građane da prihvate novi način života i ozbiljno razmotre uštedu energije. Vlada je proglasila niz “nedjelja bez automobila”, kada su se djeca igrala na praznim ulicama, što je brojne ljude podsjetilo na život prije vremena kada su automobili dominirali svakodnevicom.

Postupno su nizozemski političari postali svjesni mnogih prednosti vožnje bicikla, a njihova prometna politika je počela mijenjati smjer – možda automobili ipak nisu bili budućnost prijevoza. Tijekom 1980-ih, nizozemska mjesta i gradovi su počeli poduzimati korake kako bi svoje ulice prilagodili biciklistima. U početku su njihovi ciljevi bili daleko od ambicioznih: jednostavno su željeli potaknuti ljude da se voze biciklima. Uskoro su izgradili veliku mrežu biciklističkih staza, što je zaista potaknulo veći broj ljudi da se odluče za vožnju na dva kotača, zaključuje The Guardian.

ODRŽIVA MOBILNOST I ZDRAV NAČIN ŽIVOTA

Danas se Amsterdam, kao i brojni nizozemski gradovi, može pohvaliti s tisućama kilometara uređenih staza i izvrsno razvijenom biciklističkom infrastrukturom koja uključuje mostove, parkirališta za bicikle i semafore prilagođene biciklistima. Gotovo polovica svih putovanja u gradu obavlja se biciklom, a popularnost tog vozila i dalje raste.

Korištenje bicikla kao sredstva prijevoza ne samo da smanjuje emisiju CO2, nego također pridonosi očuvanju okoliša. Osim toga, mnoge tvrtke isplaćuju dodatak na plaću svim svojim zaposlenicima koji na posao dolaze biciklom jer smatraju da vožnja na dva kotača doprinosi i boljem zdravlju.

PODIJELI ČLANAK