Život u Danskoj u doba korone: kako je samfundssind pomogao Dancima da prežive izolaciju

Život u Danskoj u doba korone: kako je samfundssind pomogao Dancima da prežive izolaciju
piše Putni Kofer

Duh zajednice ili društvena osviještenost bili bi labavo prevedena značenja danske riječi safunndssind, o kojoj je svijet najviše doznao tek u posljednje dvije godine. U godini kad smo prvi put čuli za koronavirus, koji nam je potpuno promijenio živote, ta je riječ proglašena danskom riječi godine koju odabire jezično vijeće, a u prvim mjesecima pandemije u danskim vijestima je upotrijebljena čak 2855 puta češće nego inače. Kako izgleda život u Danskoj u doba korone i kako je safunndssind pomogao Dancima da prežive izolaciju, saznajte u nastavku.

ŽIVOT U DANSKOJ TEMELJI SE NA NJEGOVANJU ZAJEDNIŠTVA I DRUŠTVENIH VRIJEDNOSTI, A REDOVITO SU NA VRHU LISTA ZEMALJA S NAJVEĆIM POVJERENJEM U INSTITUCIJE

U Danskoj je jaka tradicija njegovanja zajedništva i društvenih vrijednosti. Još u 19. stoljeću to se moglo vidjeti na selima, gdje su se poljoprivrednici udruživali kako bi lakše postigli zajedničke ciljeve. U istom su stoljeću organizirane i pučke škole u ruralnim područjima, s ciljem da se svima omogući barem osnovno obrazovanje. I danas su jaka radnička udruživanja, a osnovna je ideja da ljudi kad se udruže lakše postižu ono što im je u interesu nego kad djeluju individualno.

Upravo je tu riječ upotrijebio danski premijer kad je koronavirus stigao u Europu. Pozivajući Dance na samfundssind, apelirao je da se drže mjera zbog zajedništva i brige jedni o drugima. Ta je zemlja među prvima proglasila lockdown i Danci su ga prihvatili. Privatne tvrtke uputile su donacije javnim zdravstvenim institucijama kako bi se olakšao pritisak na zdravstveni sustav, a sve u sklopu kampanje Danska pomaže Danskoj. Slavni su chefovi kuhali za siromašne, u Tivoliju je otvoren besplatan vrtić za djecu onih koji moraju raditi, tvornice su besplatno proizvodile vizire za medicinsko osoblje… A obični ljudi, Danci, shvatili su pridržavanje mjera kao logičan potez kako bi održali duh zajedništva i solidarnosti.

Kako danas izgleda život u Osijeku? Razgovarali smo s legama i saznali zbog čega je njihov grad poseban

UZ CESTU STOJE ŠTANDOVI BEZ PRODAVAČA, SAMO S KUTIJAMA ZA DONACIJE

Osim na primjeru pandemije, samfundssind je vidljiv u mnogim sferama javnog života. Danska ima jednu od najviših stopa povjerenja u vlast u cijelom svijetu, i ta se stopa u posljednjih 30 godina, za razliku od većine drugih zemalja, neprestano povećava. Uz to, uvijek je i na vrhu liste zemalja s najmanje korupcije.

Društveno povjerenje dovodi i do međusobne suradnje: gotovo 80 posto Danaca u istraživanju iz 2009. izjavilo je da se “većini ljudi može vjerovati”, a izrazito je visoko povjerenje čak i u političare. Ovakav optimističan pogled na društvo ne bi bio moguć bez učinkovitih tijela vlasti i javnih institucija koje su zaista tu da brinu o građanima.

Turisti se prilikom posjeta Danskoj često iznenade kad vide štandove s domaćim proizvodima uz cestu, bez prodavača, samo s kutijom za dobrovoljne priloge. Nije neuobičajeno ni da žene ostave dijete u kolicima na ulici dok nabrzinu uđu u trgovinu – to pokazuje da ljudi imaju povjerenje u svoje sugrađane. Zanimljiva priča dogodila se u New Yorku 1997., kad je Dankinja uhapšena jer je ostavila dijete ispred restorana. Ovaj je primjer pokazao razlike u kulturi ove dvije zemlje.

Nino je prehodao Camino u 33 dana: „Ovo životno putovanje od 900 kilometara brzo te nauči da ne osuđuješ druge”

KULTURA ZAJEDNIŠTVA I MEĐUSOBNOG POMAGANJA

Dansko Ministarstvo kulture 2016. je provelo javno glasanje o tome koja je najveća vrijednost zemlje. Povjerenje je odabrano kao najvažnija. Ljudi koji se presele u Dansku često su šokirani njihovih visokim porezima, ali još više činjenicom da Danci na njih ne prigovaraju. Danci prihvaćaju svoje visoke poreze jer vjeruju da plaćajući svoj dio sudjeluju u dobrobiti za sve: dostupnom zdravstvu, besplatnom školstvu, izdašnom porodiljnom dopustu…

Uz sve navedeno, Danska, prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ima jednu od najmanjih stopa nejednakosti plaća u cijelom svijetu. A kultura u kojima je svima dobro jedina je koja može njegovati kulturu zajedništva i međusobnog pomaganja.

PODIJELI: