Velebni dvorac nekad je bio lovačka kuća, a danas ima čak 1400 prostorija te park velik kao 224 nogometna terena

Zdanje je to prepoznatljive žute boje okruženo prelijepo uređenim vrtovima i bujnim zelenilom, zadnje čiji zidovi pričaju o moći, rođenju ali i smrti careva… Danas doduše silnim prostorijama i sobama te građevine više ne odzvanjaju koraci Habsburgovaca, već turista, no povijest se ovdje čuje gromoglasno. Dvorac Schönbrunn u Beču jedna je od najpoznatijih austrijskih atrakcija, svakako najpopularnija u austrijskoj prijestolnici, jedna od onih koju pohode milijuni turista koji žele barem nakratko uživati u čarima jednog od najvećih dvoraca u Europi. U ovom vas članku vodimo u nevjerojatni dvorac Schönbrunn.

No, nije uvijek bio velebni dvorac svjetskog glasa. Svoj je život započeo, baš kao i francuski Versailles, kao lovačka kuća. Naime, car Leopold I zadužio je 1696. godine arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha da dizajnira palaču za njegova sina, Josipa I, upravo s tom namjenom. No, s vremenom je postajala sve veća i veća te prerasla u ljetnu rezidenciju Habsburgovaca. U njoj se rodio i car Franjo Josip I 1830. godine, jedan od najdugovječnijih europskih vladara. Iza žutih zidova dvorca je i skončao 1916. godine. Isto tako, Schönbrunn je obožavala i Marija Terezija. Navodno je upravo ona bila uvelike zaslužna za transformaciju zdanja u ono kakvo je ono danas.

No, što točno podrazumijeva tvrdnja da je Schönbrunn postajao sve veći i veći? Taj je dvorac, naime, površinom jedan od najvećih u Europi i ima čak 1400 soba, od kojih je svaka uređena u svom stilu, odnosno jedinstveno dekorirana. No, za posjete javnosti otvoreno je tek njih 45, a riječ je o nekim od najznačajnijih. To su 40 metara dugačka Velika galerija, soba Marije Antoanete, Bijela soba, Žuti salon, sobe Bergl… Ističe se i Soba ogledala u kojoj je Mozart, u dobi od samo šest godina, održao svoj prvi koncert.

Mimo tih soba, iznimno je slavna i Neptunova fontana iz 18. stoljeća koja krasi najveći vrt palače, a prikazuje – kao što i samo ime govori  – boga mora Neptuna, okruženog morskim stvorenjima. Ističe se i Glorijet na brdu, koji je Habsburgovcima znao služiti kao blagovaonica, dok i samo podzemlje dvorca krije brojne zanimljivosti. Naime, ispod njega nalazi se mali pravi podzemni grad prolaza, prostorija za sluge i skladišta.

U prijevodu, ime Schönbrunn inače znači ‘prelijepi izvor, a to je ime dvorac dobio zahvaljujući prirodnom izvoru vode na tom području, iz kojeg se palača, odnosno isprava spomenuta lovačka kuća, opskrbljivala vodom. Prema legendi, taj je izvor otkrio car Matija dok je lovio na području na kojem će kasnije niknuti dvorac. Vidio je izvor te navodno uskliknuo “Welch schöner Brunn!’, u prijevodu ‘kakav prelijepi izvor’.

Dvorac, odnosno njegova okolica, je i dom zoološkog vrta Schönbrunn, najstarijeg zoološkog vrta na svijetu koji još uvijek radi, a koji se prostire na površini od 17 hektara. Osnovao ga je car Franjo I 1752. godine. Danas je taj zoološki vrt dom čak 700 vrsta životinja, odnosno najmanje osam tisuća jedinki. I iznimno je popularna turistička atrakcija. Jedan od prvih stanovnika zoološkog vrta bio je slon.

Osim zoološkog vrta dvorac ima i kazalište, vinograde, bazen i staklenike. Najpoznatiji je Palmenhaus, izgrađen 1882. godine, kao najveći staklenik tog doba. Dvorac Schönbrunn poseban je i po tome što je dom jednoj od najvećih kolekcija porculana na svijetu, s često je ‘glumio’ i na velikom ekranu. Na popis svjetske baštine UNESCO-a uvršten je 1996. godine, dok se park vezan uz palaču proteže na površini jednakoj 224 nogometna terena. Slavan je i tamošnji labirint, izrađen od dva metara visoke živice.

Nakon Drugog svjetskog rata dvorac Schönbrunn je, odnosno jedan njegov dio, služio i kao administrativno sjedište britanske vojne baze, a još je jedna od njegovih posebitosti vezana i uz samu boju njegove fasade. Ona je, naime, obojena u posebnu nijansu zvanu Schönbrunner Gelb, a u koju seu se nekada bojale vladina zdanja i željeznički kolodvori. Također, neke od prostorija dvorca moguće je unajmiti, u svrhu smještaja.

Dvorac se nalazi u blizini grada i do njega možete jednostavno doći podzemnom (linija U4), tramvajem (linije 10 i 60) ili busom (linija 10A), te naravno automobilom, iz centra Beča. Otvoren je svaki dan, uključujući i državne praznike, otvara se u 8:30, u ljetnim mjesecima radi do 18 sati, a u zimskim, proljetnim i jesenskim nešto kraće, do 17 ili 17: 30. Vrata parka otvaraju se već u 6:30 ujutro. Postoje različite vrste ulaznica i vođenih tura, koje ovisno o trajanju i tome što želite vidjeti, stoje od 9,50 do 62 eura, a sve detalje o turama i aktualnom radnom vremenu možete pronaći na službenim stranicama dvorca.