Ova hrvatska planina izgleda kao div koji spava! Smatra se kolijevkom planinarstva i skriva poglede koji ostavljaju bez daha

Uspavani div. Tako mu tepaju. I ne iznenađuje zašto. Kad se iz daljine pogleda tu hrvatsku planinu, kao da se na njezinu vrhu doista mogu vidjeti obrisi kamenog giganta, njegova stopala, tijelo i glava kako mirno počiva. I onda nije lako oživjeti u mašti i sve ostale legende koje se pletu oko predivnog Kleka. Primjerice, onu o vješticama koje se tamo skupljaju za olujnih noći kako bi probudile diva iz njegova vječnog sna… No, Klek, je više od narodnih priča. On je legendarna hrvatska planina, mjesto na kojem su se radili prvi planinarski i alpinistički koraci u Hrvatskoj, a danas je hram svakog zaljubljenika u prirodu. Planina je to koje svi žele komadić. I koja nikad ne razočara. Idemo na izlet na Klek!

Nije ni mene. Ima sada već godina da sam se uspinjala njome, sljedeći markacije prvo kroz njegove šume, a zatim se divila njegovoj goloj stijeni. Naposljetku, i to dok su njegove visine bile zavijene u hladnoću i ostatke snijega, napokon sam stajala i na samom vrhu. Pogled je sezao daleko, a u neposrednoj blizini pažnju pak je privlačio helidrom, izgrađen, kažu, u vojne svrhe. Nisam ni približno bila sama. Klek je popularno mjesto. A na završnoj dionici do samog vrha, pogotovo ako je sklisko, potencijalno i opasno stoga je nužan oprez i pažljivo hodanje.

Klek im neku neobičnu auru. Stoji nekako izdvojen, sam. Podno njega nalazi se prelijepi Ogulin, i ta se planina lijepo vidi i iz samog centra grada, u kojem pak, unutar frankopanskog kaštela stoji velika stijena, a na njoj podsjetnik na snagu prirode: plaketa s planinarima kojima je Klek oduzeo život. Pristupačan je taj div, no svakako izaziva on i poštovanje.

Najznačajniji su mu vrhovi Klek ili Veliki Klek (1182 metra) te Mali Klek ili Klečice (1058 metara). Veliki Klek, u obrisima diva koji spava, bio bi njegova glava, a Mali klek stopala. Kao takav, slovi i za kolijevku planinarstva u Hrvatskoj. Naime, upravo su prvi usponi na Klek kumovali ideji osnivanja prvog hrvatskog planinarskog društva. I sam Zavičajni muzej grada Ogulina svojim postavom priča priču o tom dijelu hrvatske povijesti i avanturizma. A ‘sveti gral’ te planine? Svakako 200 metara visoka okomita južna stijena najviše točke planine, vrha Kleka, koja plijeni pažnju pri svakom pogledu na tu prelijepu planinu.

Danas je planina Klek jedan od simbola Ogulina i iz centra tog grada pa do početka najpopularnije planinarske staze do vrha Kleka treba 10-ak minuta automobilom. Ta staza započinje u selu Bjelsko, a uspon njome do samog vrha traje najviše sat i pol. Sam planinarski dom dočekat će vas na visini od 1000 metara. Uspon do doma nije zahtjevan. No, od doma pa do samog vrha ta se ljestvica ipak podiže. Prije samog doma dočekat će vas i natpis koji se baš ne viđa često na planinama, a to je onaj koji vam izražava “dobrodošlicu u carstvo klečkih vještica”.

Naime, ta planina koja se može pohvaliti s vršnim hrptom dugačkim četiri kilometra, prepuna je legendi. Najglasnija je ona o divu Kleku koja nas vodi u mistički svijet slavenskih bogova i divova. Bogovi su bili sebični, kaže priča, a divovima to nije sjelo, pogotovo ne divu Kleku koji se s njima zaratio. Najveći mu je neprijatelj bio Veleš, koji je čarobnim mačem mogao skameniti živa bića. Tako je skamenio i izmorenog Kleka kada je on pao, no ovaj nije usnuo prije nego što je izrekao obećanje da će se jednog dana probuditi. A probuditi ga navodno pokušavaju, za olujnih noći, i vještice i vile.

Druga legenda kaže da je Klek bio bog koji je zavodio Perunovu ženu. Bogu Perunu se to naravno nije svidjelo pa je krenuo za Klekom. Progonio ga je, a kad je ovaj izmoren pao i pogodio strijelom u nogu. Klek se tada skamenio. Prema trećoj priči, za vrijeme oluja se vještice na gozbi na vrhu Kleka, a slavlje navodno predvodi sam vrag.

Što se tiče uspona na Klek, onaj iz Bjelskog samo je jedna od opcija, no sve koje navodi Hrvatski planinarski savez su dulje i zahtjevnije (Ogulin – Kneja – pl. dom Klek – vrh Klek 3.30 h; Jasenak – Musulinski Potok – Bjelsko – pl. dom Klek – vrh Klek 5.30 h; Hreljin Ogulinski – Vitunj – vrh Klek 5.30 h). Što se tiče polaska iz Bjelskog, do planinarskog doma treba 50-ak minuta, a zatim od doma do vrha još najviše pola sata. Klek je inače 1971. godine zaštićen kao značajni krajobraz, a jedan dio njegova područja je proglašen i geomorfološkim i botaničkim rezervatom.