Planine su ukras Hrvatske, mjesta mira i iskonske prirode! Nisu jako visoke, ali osvajaju čarobnim krajolicima i ogromnim bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta

Foto: Getty Images
piše Martina Hrupić

Gledate li ih s divljenjem (ili oprezom) izdaleka? Ili aktivno uživate u njima? Kako god bilo, planine su ukras Hrvatske, i doista se – iako možda nisu najviše – ističu svojom ljepotom. Iduće pitanje je – koliko znate o njima? Primjerice, znate li koja je najviša planina u Hrvatskoj? Ili znate li nabrojati najviših šest? Ako ne, na odličnom ste mjestu jer vas vodimo upravo na njih. Planine u Hrvatskoj uistinu su raznolike i pune života, a mi ćemo vam šest najviših predstaviti kroz nekoliko zanimljivosti i najvažnijih karakteristika. Spomenut ćemo naravno koji im je najviši vrh i koliko je visok, a kao ‘bonus’ navodimo i preostale hrvatske planinske gigante, odnosno ukupno njih 15 najviših.

Europska unija daje 35 tisuća besplatnih karata za putovanje vlakom po Europi! Evo tko se sve može prijaviti i koji su uvjeti

HRVATSKA OBILUJE SREDNJE VISOKIM PLANINAMA

No, za početak malo definicija. Što je to uopće planina? Prema enciklopedijskoj definiciji planina je ‘kopneno uzvišenje okruženo nižim zemljištem’. Niža uzvišenja, do 500 metara nadmorske visine, nazivaju se brijegom, a viša planinom. S obzirom na visinu, razlikuju se niske (do 1000 metara), srednje visoke (od 1000 do 2000 metara) i visoke (iznad 2000 metara) planine. Najviše planine u Hrvatskoj u kategoriji su, dakle, srednje visokih.

DINARA (DINARA/SINJAL – 1831 M)

Ovaj planinski lanac dugačak 100 kilometara, smjestio se na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, i predstavlja najvišu planinu u Hrvatskoj. Njezin vrh zove se Dinara, odnosno Sinjal, a broji 1831 metar. Ni dan danas nije točno utvrđeno kako je planina dobila ime. Pretpostavlja se da joj je možda nadjenuto po ilirskom plemenu koje je naseljavalo područje. Sam vrh planine krasi impozantna litica od nekoliko stotina metara, a masiv je stanište za čak 750 biljnih vrsta, od kojih je 110 strogo zaštićeno, a 50 endemično. Park prirode Dinara proglašen je u veljači 2021. godine i najmlađa je institucija tog tipa u Hrvatskoj.

BIOKOVO (SVETI JURE – 1762 M)

Dio ove 36 kilometara dugačke planine proglašen je parkom prirode još 1981. godine, a njezin najviši vrh po imenu Sv. Jure broji čak 1762 metra. Planina je izazov čak i za iskusne planinare, a njezina su vrlo prepoznatljiva karakteristika ponikve, od kojih su neke duboke najmanje 100 metara. Dio planine Biokovo koji se nalazi povrh Baške vode slovi za jedan od najslikovitijih prizora na Jadranu.

Slikoviti povijesni most iz 14. stoljeća preživio je ratove, poplave i požare: vrvi životom i malim trgovinama i jedan je od najljepših simbola Toskane

Među posjetiteljima parka popularna je Biokovska cesta koja vodi, među ostalim i do jedne od najvećih atrakcija parka prirode: Nebeske šetnice – skywalk Biokovo na području Ravna Vlaška, šetnice sa staklenim podom koja se nadvija nad 1228 metara visoku liticu. Riječ je o prvoj šetnici tog tipa u Hrvatskoj, a ona se od ruba litice proteže u bezdan čak 11 metara.

VELEBIT (VAGANSKI VRH – 1757 M)

Velebit možda nije najviša, ali je najduža planina u Hrvatskoj. Broji 145 kilometara, a njezin se najviši vrh, Vaganski vrh, propinje na 1757 metara. Površina masiva je oko 2200 kilometara četvornih, širok je od 10 do 30 kilometara, a dijeli se na sjeverni, srednji i južni Velebit. Cijelo područje masiva je zaštićeno kao park prirode, a izdvajaju se i dva nacionalna parka – NP Sjeverni Velebit (unutar kojeg se nalazi i strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi) i Paklenica.

Najpoznatija biljka Velebita definitivno je endemska velebitska degenija (iako tamo nalazimo 79 endema), a na velebitskom se masivu skriva i najdublja špilja u Hrvatskoj. Riječ je o Lukinoj jami dubokoj 1392 metra čiji je poznati stanovnik specifična velebitska pijavica. Crnopac, najjužniji dio Velebita, pak skriva i najdužu hrvatsku špilju, sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka koji ima 24,5 kilometara prolaza. Velebit, naravno, obiluje planinarskim stazama, od kojih je najslavnija Premužićeva staza.

LIČKA PLJEŠIVICA (OZEBLIN – 1657 M)

Ličku Plješivicu je svojedobno pratio glas najnepristupačnije planine u Hrvatskoj, a prostire se od naselja Prijeboj na području Plitvica do prijevoja Kuk na jugu Hrvatske. Ona sama proteže se 40 kilometara, no s Kremenom i Poštakom prerasta u pravog giganta dužeg od 100 kilometara te drugi najduži planinski masiv u Hrvatskoj. Ime koje sada nosi nadjenuto joj je u 16. stoljeću, a ranije su je zvali Vražji vrt i Gvozd.

VELIKA KAPELA (BJELOLASICA, KULA – 1534 M)

Velika Kapela nalazi se u Gorskom kotaru (dio se proteže i na ličko područje), a unutar tog planinskog lanca nalazi se i Bjelolasica s vrhom Kula koji doseže visinu od 1534 metara. Kao takva, Bjelolasica je najviša planina Gorskog kotara, a ime je dobila po svijetlom i uskom hrptu. Dugačka je sedam kilometara, a zapisi govore da je prvi put ispenjana 1862. godine.  

RISNJAK (RISNJAK  – 1528 M)

Risnjak slovi kao jedna od najljepših hrvatskih planina, a ime je dobila po risu. Atraktivna je radi svojih bijelih stijena koje se ističu okružene zelenilom, a područje planine je zaštićeno kao nacionalni park. Park je proglašen još 1953. godine, a naknadno je proširen pa obuhvaća i područje izvora rijeke Kupe. Trenutna mu je površina 6350 metara, a dom je trima velikim europskim zvijerima – risu, medvjedu i vuku.

OSTALE PLANINE U HRVATSKOJ POREDANE PO VISINI

Ovo je, dakle, bilo najviših šest (Kamešnicu nismo računali jer joj je najviši vrh u Bosni i Hercegovini), a u nastavku doznajte koji su ostali hrvatski rekorderi. To su redom:

  • 7. Svilaja – Svilaja, 1508 m
  • 8. Snježnik – Snježnik, 1506 m
  • 9. Viševica – Viševica, 1428 m
  • 10. Učka – Vojak, 1396 m
  • 11. Bitoraj – Bitoraj, 1386 m
  • 12. Obruč – Veliki Obruč, 1376 m
  • 13. Mosor – Veliki kabal, 1339 m
  • 14. Vrgorsko gorje – Veliki Šibenik, 1314 m
  • 15. Mala Kapela – Seliški vrh, 1279 m
PODIJELI ČLANAK