Kamo Hrvati najčešće putuju? Više od 50 posto stanovnika putovalo je lani, pogledajte koje države su na vrhu ljestvice
Putovanja u inozemstvo i dalje su u porastu, a najčešći razlozi su odmor, posjet rodbini te kraći gradski izleti u europskim metropolama

Topliji mjeseci i ljetni godišnji odmori i dalje su najpoželjnije vrijeme za bijeg iz svakodnevice, no kako zapravo izgleda turistička aktivnost hrvatskih građana? Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, sve više Hrvata odlučuje se na privatna putovanja s noćenjem, i to ne samo unutar granica Lijepe Naše, već i u inozemstvo. Istraživanje za 2024. godinu pokazuje da putujemo više nego ikad, a navike i odabiri destinacija postupno se mijenjaju.
HRVATI SVE VIŠE PUTUJU U INOZEMSTVO
U 2024. godini na barem jedno privatno putovanje s noćenjem otišlo je 1,8 milijuna hrvatskih građana starijih od 15 godina, što čini 54 posto ukupnog stanovništva te dobne skupine. U usporedbi s godinom ranije, to je porast od gotovo 10 posto, što ukazuje na jasan oporavak i rast domaćeg turističkog tržišta. Ostvareno je ukupno 5,5 milijuna privatnih putovanja s noćenjem, od čega se njih 3,6 milijuna odnosilo na putovanja unutar Hrvatske, a 1,9 milijuna na putovanja u inozemstvo. Udio putovanja u inozemstvo u ukupnom broju tako je dosegnuo 34,4 posto, što potvrđuje sve veći interes Hrvata za međunarodna iskustva.
BOSNA I HERCEGOVINA NAJPOŽELJNIJA DESTINACIJA, ITALIJA SVE POPULARNIJA
Među inozemnim destinacijama, najviše privatnih putovanja Hrvati su ostvarili u Bosni i Hercegovini, na koju otpada 20 posto svih takvih putovanja. Slijede Italija s 14,3 posto, Slovenija s 10,4 posto, Austrija s 10,3 posto i Njemačka sa 7,8 posto. Iako Bosna i Hercegovina i dalje uvjerljivo vodi, zamjetan je rast interesa za Italiju i Austriju, što upućuje na sve veći broj kulturnih, gastronomskih i rekreativnih putovanja u te zemlje. Među ostalim popularnim destinacijama našle su se Srbija, Mađarska i Španjolska.
Motivi za putovanja razlikuju se ovisno o tome putuje li se unutar Hrvatske ili izvan nje. Najčešći razlog za putovanja unutar granica ostaje klasičan odmor na moru, koji je u 2024. godini bio motiv za čak 1,5 milijuna putovanja, odnosno 41,1 posto svih domaćih privatnih putovanja s noćenjem. Odmah nakon toga slijede posjeti rodbini i prijateljima, koji su činili 28 posto domaćih putovanja. U inozemstvu su motivi nešto drugačiji: najčešće se putovalo radi kratkih urbanih odmora, takozvanih „city breakova“, koji su činili 40,6 posto svih inozemnih putovanja, dok su posjeti rodbini i prijateljima činili 29 posto.
PROSJEČNI TROŠKOVI RASTU
Putovanja, naravno, koštaju, a prosječni troškovi nastavljaju rasti. Na jedno prosječno privatno putovanje unutar Hrvatske građani su 2024. godine trošili 344 eura, što je 22 posto više nego godinu ranije. Putovanje u inozemstvo, očekivano, stoji više, prosječno 551 euro, što je povećanje od 17 posto.
Zanimljivo je da kraća putovanja u inozemstvo, iako vremenski ograničena, imaju znatno veće dnevne troškove, i do 313 eura po danu, dok su dulja putovanja, s četiri i više noći, racionalnija kad se gledaju troškovi po danu, ali ukupno skuplja.
NAJVIŠE SE PUTUJE LJETI I TIJEKOM PROSINCA
Najveći broj putovanja, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, ostvaruje se ljeti. Tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2024. godine ostvareno je 2,2 milijuna privatnih putovanja s noćenjem, što čini 40,3 posto ukupnog godišnjeg broja. Domaći putnici najviše su putovali u kolovozu, dok su putovanja u inozemstvo bila najbrojnija u prosincu, što upućuje na porast popularnosti adventskih i zimskih putovanja u europske gradove.
Kad je riječ o načinu putovanja, osobni automobil ostaje dominantan izbor: korišten je u čak 77,5 posto svih privatnih putovanja s noćenjem. Kod putovanja u inozemstvo sve više se koristi zračni prijevoz. Naime, 24,7 posto putnika putovalo je avionom, dok autobus koristi njih 12,8 posto. To jasno pokazuje da Hrvati ne putuju više samo “preko granice”, već sve češće i u udaljenije krajeve Europe.
Ipak, gotovo polovica građana, točnije 46 posto, nije putovala nigdje s noćenjem tijekom 2024. Najčešći razlog koji navode je nedostatak novca. Čak 45,9 posto onih koji nisu putovali navelo je financijska ograničenja kao glavnu prepreku. Time se dodatno potvrđuje činjenica da, iako turistička aktivnost raste, ona i dalje ostaje dijelom privilegij, osobito kada je riječ o putovanjima u inozemstvo.











