Najljepše kino u Hrvatskoj radi već 113 godina: smješteno je u secesijskoj palači i neumoran je čuvar kulturnog života grada

Središte Slavonije prepuno povijesti, ukusne hrane i spektakularnog krajolika, sve to savršeno opisuje Osijek, čaroban grad na rijeci Dravi, koji se može pohvaliti i činjenicom da ima jedno od najstarijih aktivnih kina u čitavoj Hrvatskoj. U pitanju je legendarno Kino Urania, smješteno u poznatoj secesijskoj zgradi u Gornjem gradu, na adresi Šetalište Vjekoslava Hengla 1. Slovi kao nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske, a izgrađeno je 1912. godine prema projektu Viktora Axmanna, hrvatskog arhitekta i urbanista njemačko-židovskog podrijetla, koji je u prvoj polovici 20. stoljeća najviše pridonio modernizaciji Osijeka. A čuveno Kino Urania donijelo mu je i prestižnu nagradu na kino-izložbi u Beču.

Prema prvim planovima, spomenuta zgrada u Henglovoj ulici trebala je imati dvojnu namjenu, tj. u dvorani su se planirali prikazivati filmovi, no bila je zamišljena i za održavanje kazališnih predstava. Kamen temeljac za izgradnju kina položen je 4. ožujka 1912., a uz njega su bili stavljeni i staklenka s nekoliko novčića, spomenica te popis radnika tvrtke Axmann, koji su bili određeni za podizanje zgrade. Sve spomenuto pronađeno je za vrijeme obnove zgrade i danas je pohranjeno u Muzeju Slavonije.

Izgradnja tad vrlo modernog i jedinstvenog Kina Urania trajala je svega šest mjeseci, a isto je svečano otvoreno prikazivanjem prve kinematografske predstave, koja je bila upriličena već 19. rujna 1912. A s obzirom na to da je Axmann, projektant zgrade, zapravo bio masonski arhitekt, u istu je ukomponirao simbole slobodnog zidarstva, tj. tri točke koje predstavljaju prošlost, sadašnjost i budućnost te se smatraju svojevrsnim inicijalima tog tajnog društva.

Iz spomenice, koja je na početku same izgradnje bila položena uz kamen temeljac, kasnije se otkrilo da je kino bilo zamišljeno i kao osječki hram živućih članova zagrebačke masonske lože ”K ljubavi bližnjeg”. Osim toga, upravo je u zgradi Uranije od 1912. djelovala masonska loža ”Budnost”.

Najočitije simbole slobodnog zidarstva, kutnik, šestar i trokut, nose ukrasne svjetiljke na krajnjim uglovima zgrade. Spomenuti znakovi zapravo simboliziraju tri velike masonske ”svjetlosti”. Uz sve navedeno, na samom vrhu ove velebne građevine u srcu Slavonije nalazi se još jedan masonski simbol, sfinga.

Osječko Kino Urania krasi raskošan secesijski stil inspiriran prirodom pa su mu glavne odlike asimetričnost, naglašena dekorativnost, različite vijugave linije i geometrijski elementi. Za njegovu izgradnju koristio se armirani beton, a zgrada je imala i izlaz u slučaju nužde, koji je vodio na krovište kina.

Čitavu unutrašnjost krasili su impresivni lusteri, gledalište je imalo čak 680 sjedećih mjesta te tri izlaza sa svake strane, na električnoj blagajni mogle su se štampati karte za projekcije, a tu su bili i bife, garderoba, kao i plitki podiji za orkestar te prekrasne lože na galeriji.

Kino je imalo i električnu rasvjetu iz vlastitog plinskog generatora, plinsko centralno grijanje te vrlo učinkovitu ventilaciju. Osim toga, prekrasan namještaj i stolarija za Uraniju izrađivali su se u radionici Kaiser u Osijeku, keramika je bila naručena iz Zagreba, a za bravarsku i kovanu opremu bila je zadužena radionica Farkaš.

Zgrada ovog osječkog kina i dan-danas slovi kao jedno od najznačajnijih ostvarenja secesijske arhitekture u Hrvatskoj. Na internetskoj stranici Kinematografi Osijek piše da je Urania od prvog dana bila hram moderniteta, svjedok burnih epoha, ratova, političkih i društvenih lomova, ali i neumoran čuvar kulturnog života grada. Preživjela je ideološke prevrate, ekonomske krize i tehnološke revolucije, od prvih nijemih filmova i zvučnog čuda, preko zlatnih desetljeća europske i svjetske kinematografije pa sve do digitalnog doba.

”Urania je u ovih 113 godina bila mjesto susreta generacija, otpor zaboravu i svjetionik kulturnog identiteta, dok je njezino platno ostalo prostor u kojem publika diše zajedno, smije se i plače u istom ritmu. Urania je više od kina, ona je zajednički svjetionik tijekom stoljeća i pol promjena”, kažu o jednom od najstarijih aktivnih kina u čitavoj Hrvatskoj.