Jedna od najljepših i najosebujnijih rijeka u Hrvatskoj izvire na 1450 metara nadmorske visine i utočište je mnogim životinjskim i biljnim vrstama

Hrvatska obiluje rijekama, no neke doslovno ispisuju njezinu povijest. Jedna od takvih jedna je i od najvećih, točnije druga najveća u Hrvatskoj. Možda ste pretpostavili, ali to je Drava, dugačka ukupno 725 kilometara te jedna od većih pritoka Dunava. No, Drava je mnogo više od brojaka i statistike. Ona je život. U nastavku saznajte gdje se nalazi izvor Drave, koliko kilometara rijeke prolazi kroz Hrvatsku te zašto je ova ljepotica jedna od najposebnijih rijeka u ovom dijelu Europe.

A priča o tom životu počinje u južnom Tirolu, u Italiji. Naime, Drava izvire kod Dobbiaca, odnosno Tolbacha u Italiji, nedaleko od granice s Austrijom, na nadmorskoj visini od oko 1450 metara. Od svog izvora dalje teče u smjeru istoku, kroz Austriju, gdje formira dolinu ‘Drautal’, pa svoj tok nastavlja kroz Sloveniju sve dok se ne počne uvijati kroz Hrvatsku i južnu Mađarsku te čini prirodnu granicu između tih dviju zemalja. Na putu se u nju slijevaju brojne pritoke, a naposljetku se, na krajnjem istoku Hrvatske, ulijeva u Dunav.

Kroz Italiju Drava protječe u duljini od 15 kilometara, kroz Austriju od 261 kilometra, kroz Sloveniju u duljini od 144 kilometara (od čega je 20 kilometara slovensko-hrvatska granica), a kroz Hrvatsku u duljini od čak 305 kilometara. Od toga u duljini od 95 kilometara tvori granicu s Mađarskom. U Hrvatsku ulazi kod sela Lovrečan, a u Dunav se ulijeva kod Aljmaša, na granici sa Srbijom. Plovna je u duljini od oko 90 kilometara, od ušća u Dunav do mjesta Čađavica.

No, Drava ima još nekoliko ‘uloga’. Ona je, kako navode na stranici projekta Drava Life, okosnica UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere „Mura – Drava – Dunav“. Taj je rezervat biosfere najveće europsko zaštićeno riječno područje, a ujedno je, navodi isti izvor, prvi svjetski pentalateralni (Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovenija i Srbija).

Drava se s najviše vode može pohvaliti u srpnju, kada se tope ledenjaci te u studenom, zahvaljujući jesenskim kišama, a vrlo je bitna i u energetskom smislu. Naime, na njoj su u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj izgrađene čak 22 hidroelektrane. Nažalost, to znači da su samo neki dijelovi njezina toka ostali netaknuti i u svom prvotnom stanju. Većina takvih dijelova nalazi se, pišu na Drava Life, upravo u našoj zemlji, a njihova je zaštita tim potrebnija je se na Dravi nalaze i neka od najugroženijih staništa na razini Europe.

O Dravi, naravno, ne ovise samo ljudi, već i niz životinja i biljaka. Među njima pogotovo se ističu ptice, a isto tako je Drava poznata i po najvećoj bioraznolikosti u kontekstu riba u Hrvatskoj – u njoj živi više od 70 vrsta riba. Naravno tu su i kukci, pogotovo vretenca. Od ukupnog broja vrsta tog insekta u Hrvatskoj, njih 74, čak ih je 60 posto može naći u gornjem toku rijeke Drave. Od većih životinja, dom je dabra, koji je svojedobno istrebljen iz područja pa nanovo u njega uveden.

Isto tako, u kontekstu biljaka, na području Drave živi i jedna od najugroženijih biljaka u Hrvatskoj. Riječ je o kebraču ili pak njemačkom tamarisku, koji se sada može naći samo na dva mjesta, navodi isti izvor, i to na ušću Mure u Dravu kod Legrada. To je, što se tiče Hrvatske, njihovo jedino preostalo prirodno stanište. Ugrožena je i biljka po imenu patuljasti rogoz. I ona je još jedan otrežnjavajući primjer kako ljudsko ponašanje djeluje na vrste s kojima dijelimo planetu. Ta je biljka nekad bila česta pojava na rijeci, no zbog regulacije iste te elektrana sada više nije.