Najružniji grad na svijetu iz Zagreba možete posjetiti za samo 15 eura! Mnogi kažu da mu se isplati dati šansu

Zamislite da vam netko predloži city break, kaže vam da karta košta tek 15 eura, let iz Zagreba traje samo sat i pol, ali idete u najružniji grad na svijetu. Vjerojatno biste se poprilično zbunili, ali upravo je to moguće iz hrvatske metropole. Naime, grad Charleroi već je dugo u ponudi Ryanaira iz Zagreba, ali većina tu liniju koristi kako bi stigla u Bruxelles ili druge dijelove Belgije. Charleroi je doista bio proglašen najružnijim gradom na svijetu, ali od te titule nije bježao već ju je pretvorio u svoj turistički adut.

Većina europskih destinacija trudi se izgledati i prezentirati ljepše nego što zaista jest. Charleroi je odlučio napraviti upravo suprotno. Prigrlili su sivilo i industrijsku prošlost i odlučili privući putnike koji vole gradove s karakterom, izvan uobičajenih turističkih ruta.

Charleroi je neslavnu titulu prvi put dobio 2008. godine, kad su jedne nizozemske novine napravile veliku anketu u kojoj je ovaj belgijski grad dospio na vrh neslavne liste. Kasnije su tu titulu prenijeli i mediji iz drugih zemalja i etiketa je gradu ostala sve do danas i često ćete čuti kako je koriste i mještani i turistički vodiči u obilasku grada.

Razloge zašto je Charleroi u izboru dobio toliko glasova nije teško uočiti. Grad ima industrijsku prošlost iza koje su ostala golema napuštena postrojenja, bivša rudarska okna, sivi beton i tvornice. Nakon industrijskog sloma sedamdesetih godina 20. stoljeća sve je to počelo propadati i ostalo je kao tihi podsjetnik na zlatno doba rudarstva, čelika i kemijske industrije.

Nakon što su se oporavili od šoka zbog neslavne titule, u Charleroiu su je odlučili prihvatiti. S dozom ironije, samosvijesti i pametnog marketinga, Charleroi je svoju „ružnu“ prošlost pretvorio u prepoznatljiv identitet. Dio postrojenja jest obnovljen, a dijelu je udahnut novi život i postali su kulise za umjetnost, izložbe i urbane eksperimente. S vremenom je grad došao na glas kao grad koji se ne pretvara da je ono što nije, koji je stvaran i živ, te koji privlači ljude koji vole autentične i neuljepšane priče.

Što, dakle, vidjeti u Charleroiu ako mu ipak odlučite dati šansu? Jedan od najpoznatijih načina za upoznavanje grada je Boucle Noire, kružna pješačka ruta duga oko 20 kilometara koja vodi kroz bivša industrijska područja, uz murale, grafite i napuštene tvornice. Ruta je nastala kao umjetnička intervencija, a danas je službeno promovirana i dostupna i kroz vođene ture.

Ulična umjetnost igra ključnu ulogu u novom identitetu grada. Projekti poput Urban Dreama unijeli su boju i energiju uz rijeku Sambre i u stare industrijske četvrti. Jedan od najpoznatijih simbola novog Charleroia je golemi natpis „Bisous M’Chou“ (Pusa, draga) na zgradi Grand Palais. Poruka je to koja je s vremenom postala svojevrsni gradski slogan, pa čak i inspiracija za suvenire i pivo.

Charleroi je i dom najvećeg europskog muzeja fotografije, smještenog u bivšem samostanu, s impresivnom kolekcijom od više od 80 tisuća radova. Tu su i kulturni centri poput Le Vecteura, koji nude koncerte, izložbe i eksperimentalne programe, te snažna poveznica s belgijskom strip-tradicijom zahvaljujući izdavačkoj kući Dupuis, poznatoj po likovima poput Marsupilamija.

Za one koji vole povijesne kontraste, vrijedi podići pogled prema zvoniku gradske vijećnice, visokom više od 70 metara, koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Ovaj je zvonik dokaz da Charleroi nije samo grad tvorničkih dimnjaka!

Charleroi je grad u kojem nećete naići na gužve i masovni turizam. S njegova aerodroma većina putnika krenut će u druge destinacije, a da ga ni ne pogledaju. No to bi mogla biti šteta. Grad je bitno jeftiniji od popularnih belgijskih odredišta, njegova je transformacija spora i iskrena, a način nošenja s industrijskom prošlošću zanimljiv i inspirativan.