Zvonik na sunčanom hrvatskom otoku i danas je misterij: ne zna se tko ga je izgradio ni kada, a zbog udara groma na vrhu ima neobičnu piramidu

Poput neobičnih kamenih stabala bez krošnji, rapski zvonici uzdižu se iz centra jednog od najšarmantnijih otočnih gradića u Hrvatskoj. Četiri zvonika poznata su hrvatska razglednica, ali i simbol Raba i istoimenog otoka. Slavna četvorka kod mnogih zaziva asocijaciju na jarbole nekog jedrenjaka, a među njima jedan se posebno ističe. Štoviše, mnogi ga nazivaju jedinom od najljepših na hrvatskoj obali! To je Veli zvonik, zvonik rapske katedrale.

On, kao i zvonici crkve sv. Ivana Evanđelista, crkve sv. Andrije Apostola i crkve sv. Justine, priča svoju zanimljivu priču, no njegova u sebi ima elemente misterije, rapskog rekorda, tradicije, pa čak i udara munje. Već stoljećima on je neizostavni komadić ‘obrisne slagalice’ grada Raba i jedan od njegovih najljepših ukrasa.

Zvonik katedrale, odnosno zvonik uz Katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije ili pak, kako ga još zovu, Veli (Veliki) zvonik, izgrađen je u romaničkom stilu. Ima u sebi godina, u biti stoljeća. Potječe s kraja 12. stoljeća, a u nebo se uzdiže do visine od 26 metara. Građen je od bijelog vapnenca i slovi za najljepši graditeljski spomen u gradu Rabu, ali i na cijelom otoku. Također, najviši je zvonik u tom gradu.

Stoljeća koja ima u sebi nosila su brojne izazove. Jedan od njih bio je i udar groma u drugoj polovici 15. stoljeća. Naime pretpostavlja se da je njegov originalni, prvotni izgled upotpunjavala kupola koja je uništena u tom udesu. Naposljetku je zamijenjena osmerostranom piramidom koja i danas krasi taj zvonik, a na čijem se vrhu nalazi završni križ s pet kugli u kojima se nalaze moći svetaca zaštitnika. Taj je križ postavljen na zvonik sredinom 17. stoljeća.

Svojim izgledom Veli zvonik nalikuje na zvonik opatije u Pomposi, s druge strane Jadrana, u Italiji, no mnogi ga, u smislu uzora ili inspiracije, ipak povezuju s nekim bližim zdanjima. Primjerice, zvonikom sv. Marije u Zadru. Mnoga nagađanja vežu se, osim uz inspiraciju, i uz to kako je nekada, prije udara groma, izgledao njegov vrh. Neki kažu da ga je krasila četverostrana kupola, a drugi da je ipak bila osmerokutna.

Zvonik je nekada krasilo i veliko zvono iz 1601. godine, a koje je izradio majstor Jakov (Iacobvs Calderarivs). Krasili su ga reljefni prikazi Raspeća, Bogorodice s djetetom i sv. Kristofora.

Veli zvonik je i dalje obavijen velom misterije. Naime, ne zna se tko ga je točno dao izgraditi i kada. Na njemu, naime, ne postoji nijedan natpis stariji od sredine 15. stoljeća koji bi predstavljao trag u tom smislu. Pretpostavlja se da su uništeni u nekoj od obnova tog zdanja.

A ostali zvonici u Rabu? Svaki od njih ima svoju crkvu. Jedan od njih, visok 20 metara, veže se uz najstariju crkvu u Rabu, crkvu sv. Ivana Evanđelista, dok najstariji zvonik na otoku, podignut 1181. godine, ‘prati’ Crkvu sv. Andrije. Četvrti se zvonik veže uz Crkvu sv. Justine,  sagrađena 1574. godine na mjestu nekadašnje crkve sv. Tome. Ona je danas pretvorena u muzej sakralne umjetnosti, u kojem se čuva i prethodno spomenuto zvono iz Velog zvonika.

Što se tiče Katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije, uz koju se veže ovaj najveći zvonik u Rabu, ona je sagrađena još u 4. stoljeću, a obnovljena je u romaničkom stilu. Godine 1177. godine posvetio ju je papa Aleksandar III. i čuva dragocjene relikvije, među kojima se ističe lubanja sv. Kristofora, zaštitnika Raba.