Jedna od posljednjih mediteranskih močvara skriva se na hrvatskom otoku! U njoj obitavaju čak 163 vrste ptica

Otok Pag, jedan od najsunčanijih otoka na Jadranu, s više od 2500 sati sunca godišnje, poznat po svom kamenu, goletima, surovosti i krajolicima koji više nalikuju onima na Mjesecu nego na Zemlji, skriva mnoga iznenađenja, pa i ona koja na prvu doista ne bismo očekivali. Primjerice, jednu od rijetkih preostalih mediteranskih močvara. Ona se zove ‘Kolanjsko blato – blato Rogoza’ i jedno je od neočekivanih blaga naše zemlje.

Kolanjsko blato, koje ponekad nazivaju Kolansko blato, nalazi se između Novalje i Kolana. Riječ je o vrijednom ornitološkom rezervatu, i odličnoj destinaciji za sve one koji žele uživati u ljepoti prirode. More je ovdje dosta blizu, dapače voda u rezervatu s morem je spojena kanalom, kao i plaže.

Kolanjsko blato je kao poseban ornitološki rezervat zaštićen od 1988. godine. Slovi za jednu od rijetkih preostalih mediteranskih močvara, a nastalo je prije 13 tisuća godina. Naravno, njegovo su glavno bogatstvo ptice koje su tamo pronašle svoj dom. Tamo, na površini od oko 172 hektara, moguće je vidjeti čak 163 vrste ptica, od čega 66 vrsta tamo i gnijezdi.

Kolanjsko blato dom je velikom trstenjaku, divljoj patki, malom gnjurcu, čaplji, ćurlinu, kokošici, ševi, čigri, mlakuši, svilorepi, čapljici voljku, crnoj liski… Dok je nekim pticama ono sigurna ‘luka’ u kojoj na svijet donose mlade, druge Kolanjsko blato koriste kao mjesto za prijeko potreban odmor tijekom naporne seobe. Osim ptica, ono je i dom gmazovima i ribama, među kojima i nekim endemskim vrstama.

Kolanjsko blato, ta močvara usred kamenjara, kako je opisuju, poznato je po bočatoj vodi i močvarnoj vegetaciji. Okružuju ga obradiva polja i kameniti pašnjaci.

„Ovo područje zbog svojih karakteristika predstavlja izvrsno stanište za ptice. Područje prekriveno trskom služi kao sklonište tijekom zimovanja i selidbe. Obližnji otočić brojnim pticama služi kao mjesto za savijanje gnijezda, dok u močvari pronalaze neiscrpan izvor ribe kojom se hrane. Ovdje se uglavnom gnijezde mala čigra koja je ugrožena vrsta te crvenokljuna čigra. Na kolanskim livadama možemo pronaći gnijezda prepelica te mnogih ptica pjevica poput slavuja, kosa, pastirice, strnadice, ševe i drugih. Osim ptica kojima je Kolansko blato stanište, ovdje se mogu zateći i ptice na privremenom boravku kao što su gnjurac, eje močvarice i druge. Zbog svega navedenog ne čudi da je Kolansko blato pravi raj za ljubitelje ptica i prirode“, navodi primjerice Plantea.

Kolanjsko blato nije jedino ‘blato’ na otoku Pagu. Osim njega, postoje još dva ornitološka rezervata, Velo blato i Malo blato u Povljani. Na području ovog prvog zabilježeno je čak 143 ptičjih vrsta. No, mimo toga, otok Pag je poznat i po svom ljekovitom blatu. Otok obiluje istim, a najpoznatije je ljekovito blato Segal, također u Povljani.

Ljekovito blato Segal u biti je jezerce koje nosi to isto ime, a koje se nalazi nedaleko od plaže Dubrovnik. Slavno je po svom muljevitom sedimentu, odnosno peloidu. Riječ je o blatu ili glini koja se koristi u terapeutske svrhe te sadrži niz ljekovitih tvari. U kombinaciji sa suncem, morskim zrakom i morem predstavlja pravi eliksir zdravlja. Ljekoviti peloid nalazi se samo na jugoistočnoj obali jezerca.

Ljekovito blato može se pronaći čak i u samom centru grada Paga, u predjelu Lokunja, uz gradsku plažu Prosiku. Riječ je o, navodi Turistička zajednica grada Paga, prirodnom lječilištu bogatom taložnim blatom s visokim učinkom liječenja kod reumatskih i raznih dermatoloških oboljenja. „Dokazano je da ova terapija pomaže kod zadržavanja vlažnosti tijela i kože, vraćanja koži prirodne pH vrijednosti, opuštanja pora kože i cirkulacije krvi, sprječavanja i liječenja problema s aknama, djeluje protuupalno, detoksicira i tonira kožu, smanjuje bolove i opušta te uspješno uklanja nakupljene toksine u tijelu“, navodi isti izvor.