Usred pustinje niče grad dug 170 kilometara u kojem neće biti automobila i cesta! Trebao bi primiti čak 9 milijuna ljudi

Usred gole i surove pustinje na sjeverozapadu Saudijske Arabije već godinama nastaje projekt koji fascinira svijet, izaziva nevjericu i otvara brojna pitanja o budućnosti života na Zemlji. Riječ je o gradu nazvanom Linija, futurističkoj megagrađevini kakvu čovječanstvo dosad još nije vidjelo. Zamišljen kao grad bez automobila, klasičnih cesta i štetnih emisija, ovaj ambiciozni projekt trebao bi potpuno promijeniti način na koji milijuni ljudi žive, rade i kreću se. Dok jedni vjeruju da je riječ o revoluciji urbanog života, drugi smatraju da je to najodvažniji i najkontroverzniji eksperiment modernog doba.

Ideja zvuči kao scena iz znanstvenofantastičnog filma. Dvije goleme zgrade presvučene ogledalima protezale bi se pustinjom čak 170 kilometara. Između njih nalazio bi se grad sposoban primiti oko devet milijuna stanovnika. Sve što čovjeku treba za život trebalo bi biti udaljeno svega nekoliko minuta hoda. Putovanje s jednog kraja grada na drugi navodno bi trajalo samo 20 minuta zahvaljujući ultra brzom vlaku koji bi prometovao ispod površine zemlje.

Projekt je dio goleme saudijske vizije poznate kao NEOM, futurističke regije koja bi trebala postati simbol nove ere zemlje čije se gospodarstvo desetljećima oslanjalo na naftu. Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman predstavio je Liniju kao grad koji će redefinirati urbani život i pokazati kako bi svijet mogao izgledati u budućnosti.

No dok službeni promotivni materijali prikazuju zelene vrtove između zrcalnih nebodera, lebdeće vlakove i futurističke četvrti okupane svjetlom, stvarnost na terenu izgleda puno drukčije. Posljednje snimke iz zraka otkrivaju golema iskapanja usred pustinje, kilometre rovova, betonske strukture i ogromne radove koji više podsjećaju na industrijsku zonu nego na utopijski grad budućnosti. Satelitske snimke pokazuju da je teren potpuno transformiran, a iz dana u dan nastaju nove prometnice, infrastrukturni koridori i radni kampovi za tisuće radnika.

Upravo ti radnički kampovi postali su jedna od najvećih kontroverzi projekta. Brojni međunarodni mediji posljednjih mjeseci pišu o teškim uvjetima rada, iscrpljujućim temperaturama i ogromnom pritisku na radnike koji rade na gradilištu koje se često naziva najvećim na svijetu. Pojedini izvještaji spominju i smrtne slučajeve među migrantima angažiranima na izgradnji projekta, što je izazvalo ozbiljne kritike organizacija za ljudska prava.

Posebno su osjetljive optužbe o prisilnom preseljenju lokalnog stanovništva. Prema pisanju stranih medija, sela i naselja na području planirane trase projekta morala su biti uklonjena kako bi se oslobodio prostor za gradnju futurističkog grada. Uz to, sve je više stručnjaka koji otvoreno postavljaju pitanje može li ovakav projekt uopće biti dovršen. Kada je grad Linija predstavljen svijetu, planovi su govorili o dovršetku velikog dijela grada već do 2030. godine. Danas su procjene puno opreznije. Prema pojedinim izvještajima, do kraja desetljeća mogao bi biti završen samo manji segment projekta.

Pojedine procjene govore da bi ukupna cijena razvoja NEOM projekta mogla dosegnuti gotovo nevjerojatnih 8,8 trilijuna dolara, što je višestruko više od godišnjeg proračuna Saudijske Arabije.

Ipak, unatoč kritikama i sumnjama, gradnja je počela. Kako piše Jutarnji list, najnovije fotografije iz zraka pokazuju velike infrastrukturne zahvate, goleme količine iskopane zemlje i prve elemente buduće megastrukture koji polako izranjaju iz pijeska. Saudijske vlasti tvrde da projekt ide prema planu i da će Linija jednog dana postati simbol potpuno nove civilizacije.

Automobili bi trebali postati nepotrebni jer bi svi sadržaji bili dostupni pješice. Grad bi se oslanjao na umjetnu inteligenciju, obnovljive izvore energije i sustave koji bi kontrolirali promet, sigurnost i svakodnevni život stanovnika. Zamišljeno je da priroda bude integrirana unutar samog grada, s parkovima, zelenim zonama i otvorenim prostorima između monumentalnih zgrada od ogledala.

No upravo taj futuristički koncept mnogima djeluje zastrašujuće. Kritičari upozoravaju da bi život u linearnoj megastrukturi mogao imati ozbiljne psihološke posljedice, dok drugi smatraju da bi grad mogao postati simbol ekstremnog nadzora i potpune kontrole stanovništva kroz tehnologiju i umjetnu inteligenciju.

Bez obzira na sve kontroverze, jedno je sigurno. Malo koji projekt u modernoj povijesti uspio je toliko zaintrigirati javnost. Dok jedni vjeruju da gledamo početak potpuno nove ere urbanog života, drugi smatraju da je riječ o najskupljem eksperimentu modernog doba koji možda nikada neće biti dovršen.