Jedno od najvećih umjetnih jezera na svijetu dvostruko je veće od cijele Istre: zbog njega je raseljeno više od 67.000 ljudi

Da ga danas pogledate, izgledalo bi vam poput mora. Pogled na plavetnilo seže u nedogled, a obale su udaljene kilometrima. A prije samo nekoliko desetljeća krajolik je izgledao potpuno drugačije. Na mjestu na kojem je danas voda bile su ceste, šume i oranice, ali stotine sela i naselja u kojima je živjelo gotovo 70 tisuća ljudi. Danas je Bratski rezervoar jedno od najvećim umjetnih jezera na svijetu, a priča o njegovom stvaranju i danas fascinira.

Bratski rezervoar golemo je umjetno jezero u istočnom Sibiru u Rusiji, a nastalo je kao posljedica jednog od najvećih hidroenergetskih projekata Sovjetskog Saveza. Njegove dimenzije teško si je predočiti iz hrvatske perspektive. Površina Bratskog rezervoara iznosi oko 5470 četvornih kilometara, što znači da je gotovo dvostruko veće od Istarske županije, veće je i od ukupne kopnene površine Splitsko-dalmatinske županije, a od najmanje hrvatske županije, Međimurske, veće je nevjerojatnih 7 i pol puta. Da, toliko je golemo ovo vodeno prostranstvo.

World Lake Database navodi da razvedena obala rezervoara ima oko 7400 kilometara. To bi značilo da je njegova obalna linija duža od ukupne hrvatske morske obale zajedno sa svim otocima, otočićima i hridima, koja prema Hrvatskom hidrografskom institutu iznosi oko 6278 kilometara. Kod ovako razvedenih obala duljina ovisi o metodologiji mjerenja, no usporedba dobro dočarava koliko je riječ o golemoj vodenoj površini.

U njemu se nalaze čak 169,3 kubična kilometra vode, zbog čega pripada najvećim akumulacijskim jezerima na svijetu. Voda se proteže na više od 500 kilometara, najveća širina iznosi oko 25 kilometara, a maksimalna dubina doseže približno 150 metara. Prosječna dubina je oko 31 metar.

Bratski rezervoar nalazi se u ruskoj Irkutskoj oblasti, sjeverozapadno od Bajkalskog jezera. Nastao je pregrađivanjem Angare, jedine rijeke koja istječe iz Bajkalskog jezera, kako bi se njezina golema snaga iskoristila za proizvodnju električne energije. Punjenje rezervoara počelo je početkom 1960-ih, a njegova projektirana razina dosegnuta je 1967. godine.

Priča Bratskog jezera ne krije se ipak samo u njegovim rekordnim dimenzijama, već i nekoliko desetaka metara ispod njegove površine. Stvaranje rezervoara značilo je da će goleme površine uz Angaru te rijeke Oku i Iju završiti pod vodom. Godinama prije punjenja jezera počelo je preseljavanje stanovništva, kuće su rastavljane ili rušene, a područje budućeg dna pripremalo se za dolazak vode.

Prema podacima koji se navode u ruskim izvorima, 67.434 osobe, odnosno više od 16.500 obitelji, preseljene su iz 248 naselja. Većinom je bila riječ o malim sibirskim selima. Za raseljene stanovnike izgrađeno je 50 novih naselja, dok je još 21 postojeće prošireno. Lokalni povjesničari procjenjuju da je, ovisno o tome kako se računaju manja naselja i zaseoci, poplavno područje zahvatilo i do 300 sela. Među mjestima koja su nestala bio je i stari Bratsk, odnosno povijesno naselje iz kojeg se kasnije razvio današnji grad istog imena.

Razlog tako radikalne promjene krajolika bila je Bratska hidroelektrana, jedan od monumentalnih infrastrukturnih projekata Sovjetskog Saveza. Brana je podignuta na Angari kod grada Bratska. Betonski dio visok je oko 124,5 metara, a sama elektrana danas ima instaliranu snagu od 4500 megavata. Kada je posljednji agregat pušten u rad 1966., Bratska hidroelektrana postala je najveća hidroelektrana na svijetu prema instaliranoj snazi, a taj je naslov zadržala do 1971. godine.