Najdublja točka Jadranskog mora i danas je misterij: znanstvenici upravo pokušavaju otkriti što se sve skriva pod vodom

Kad pomislimo na Jadran, pred očima su nam najčešće tirkizne uvale, šljunčane plaže i bezbroj otoka koji svako ljeto privlače milijune posjetitelja. No ispod površine tog naizgled pitomog mora skriva se jedno sasvim drugačije lice Jadrana: tamno, duboko i još uvijek nedovoljno istraženo.

Upravo zato je Južnojadranska kotlina, najdublji dio Jadranskog mora, ovih dana postala središte velikog međunarodnog znanstvenog projekta. Znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Kanade i Crne Gore, piše HRT, tijekom istraživačkog krstarenja postavili su 20 seizmografa na morsko dno, na dubinama većim od tisuću metara. Njihov je cilj tijekom sljedeće godine pratiti podrhtavanja tla i prikupiti podatke koji bi mogli pomoći u boljem razumijevanju budućih potresa na području južnog Jadrana.

Iako mnogi zamišljaju Jadran kao relativno plitko more, njegov južni dio skriva impresivne dubine. Najdublja službeno zabilježena točka unutar hrvatskih teritorijalnih voda nalazi se upravo u Južnojadranskoj kotlini, južno od Palagruže, na dubini od čak 1.233 metra.

Za usporedbu, prosječna dubina sjevernog i srednjeg Jadrana kreće se između 40 i 100 metara. Tek se na krajnjem jugu podmorje naglo spušta i poprima obilježja koja više podsjećaju na otvoreni Mediteran nego na more kakvo poznajemo uz obalu.

Znanstvenike posebno intrigira činjenica da je ovo područje još uvijek među najslabije istraženim dijelovima Jadrana. Kako ističu seizmolozi uključeni u projekt, još uvijek nije dovoljno poznat sastav Zemljine kore na tom području, a upravo bi ti podaci mogli otkriti važne informacije o budućoj seizmičkoj aktivnosti.

Mreža podvodnih seizmografa neće pratiti samo potrese koji nastaju u Jadranu. Instrumenti će registrirati podrhtavanja tla iz cijelog svijeta, pa čak i ona koja nastanu tisućama kilometara daleko, primjerice u Japanu. Uz to, znanstvenici koriste i 17 kilometara dug optički kabel postavljen na morskom dnu koji dodatno bilježi pomicanja tla.

Istraživanje bi moglo pomoći i u razvoju sustava ranog upozoravanja na potrese, koji bi stanovnicima ugroženih područja pružio nekoliko dragocjenih sekundi za reakciju prije dolaska najjačih podrhtavanja.

No Južnojadranska kotlina nije zanimljiva samo geolozima. U tim velikim dubinama kriju se rijetki oblici života, složeni podmorski ekosustavi i geološke strukture koje tek čekaju da budu otkrivene. Upravo zato ovo područje mnogi nazivaju posljednjom velikom neistraženom morskom zonom Jadrana.

Najbliži svjedok tih impresivnih dubina je Palagruža, najudaljeniji hrvatski naseljeni otok, smješten gotovo na pola puta između Hrvatske i Italije. Ovaj usamljeni komadić kopna, okružen pučinom i legendama pomoraca, nalazi se nedaleko od najdublje točke našeg mora. Do njega nije lako stići, ali oni koji ga posjete često kažu da imaju osjećaj kao da su stigli na kraj svijeta.

Dok turisti ovog ljeta uživaju u kristalno čistom moru i skrivenim uvalama, duboko ispod njihovih brodova i jedrilica odvija se jedno sasvim drugačije putovanje. Na više od kilometra ispod površine, u mraku Južnojadranske kotline, instrumenti neumorno bilježe podatke koji bi nam mogli pomoći da bolje razumijemo ne samo Jadran, nego i sile koje oblikuju naš planet.