Sutra u dalmatinskom zaleđu na jednom mjestu možete kupiti žive kokoši, alat, pršut… Cjenjkanje je dozvoljeno

Kad u Benkovcu osvane deseti dan u mjesecu, grad ispune prodavači, kupci i posjetitelji iz različitih krajeva Hrvatske. Od ranih jutarnjih sati razgledava se stoka, pregovara o cijeni poljoprivrednih strojeva i alata, traže domaći proizvodi, kušaju lokalni specijaliteti i susreću stari prijatelji. Benkovački sajam jedinstvena je mješavina trgovine, druženja i tradicije. Poznat je i kao “Sveti Deseti” jer “oživi” svakog desetog dana u mjesecu. Danas se održava u Benkovačkom Selu, na novouređenom sajamskom prostoru uz glavnu prometnicu koja povezuje Benkovac i Karin, no lokaciju je tijekom povijesti mijenjao nekoliko puta.

Novi sajamski prostor otvoren je 2024., no tradicija koja traje više od jednog stoljeća ostala je ista. Iako današnji Benkovački sajam mnogi povezuju s morem štandova i živom atmosferom, njegovi korijeni sežu u davnu 1885. Tad se održavao tri puta godišnje, a početkom 20. stoljeća postao je redovitije okupljalište trgovaca i poljoprivrednika.

Njegovom razvoju pogodovali su stočarstvo i ratarstvo, ali i razvoj prometnih veza koje su omogućile lakši prijevoz robe prema Zadru, Kninu, Lici i Trstu. Benkovački sajam najpoznatiji je po stočarskoj ponudi, no odavno je prerastao okvire običnog stočnog sajma.

Danas ondje možete kupiti što vam srce poželi: od teladi, svinja, ovaca i peradi do poljoprivrednih strojeva, alata, sadnica, cvijeća i domaćih proizvoda. Tu su i štandovi s odjećom, obućom, kućanskim potrepštinama, antikvitetima, ručno izrađenim predmetima… Nije slučajno što se za ovaj sajam kaže da nudi sve, od igle do lokomotive.

Poljoprivrednici dolaze po sadnice, sjeme ili stočnu hranu, obrtnici predstavljaju svoje proizvode, a brojni izlagači nude robu koju je teško pronaći na drugim mjestima. U najposjećenijim mjesecima sajam okuplja i više od 10.000 posjetitelja. Uz trgovinu, jednako je važno i druženje. Cjenkanje je također neizostavan dio sajamske tradicije, a između štandova se, osim robe, razmjenjuju i najnovije vijesti iz Ravnih kotara.

Sajam je imao i važnu društvenu ulogu. Početkom 20. stoljeća održavao se ispred Kaštela Benković. Okupljao je pjevače i svirače, pjevale su se ojkavice i guslarske pjesme te igralo bukovačko nijemo kolo, a mladi su se upoznavali i zaljubljivali. I danas na sajmenim događanjima sudjeluju kulturno-umjetnička društva, čuvajući tradiciju benkovačkog kraja.

Obilazak Benkovačkog sajma teško je zamisliti bez gastronomske ponude. Mirisi janjetine s ražnja, jela ispod peke, domaćeg pršuta, sira i drugih lokalnih specijaliteta šire se sajmištem, a brojni posjetitelji kušaju ih na licu mjesta. Uz bogatu ponudu hrane od koje rastu zazubice, sajam je odlična prilika i za kupnju proizvoda lokalnih OPG-ova.

Bilo da dolazite kupiti domaće delicije, razgledati raznoliku ponudu ili jednostavno doživjeti atmosferu “Svetog Desetog”, Benkovački sajam ostaje jedno od najživljih mjesta susreta tradicije, trgovine i svakodnevice dalmatinskog zaleđa, često nepravedno zapostavljenog dijela Hrvatske u kojem se stari običaji i danas prenose s generacije na generaciju.